Premijer Dritan Abazović pozdravio je odluku skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da otvori kontrolno saslušanje u vezi ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. On se povodom toga oglasio na svom Tviter nalogu.
"Zahvaljujem se predsjedniku Odbora, poslaniku Momu Koprivici i radujem se prilici da, zajedno sa kolegom Filipom Adžićem, poslanicima i svim relevantnim institucijama dođemo do odgovora na ova otvorena pitanja o povezanosti bivšeg režima sa kriminalnim klanovima" -napisao je Abazović.
Kako je kazao, bitno je, da je njihovo vrijeme za nama i da je na red došlo pitanje odgovornosti.
Ruka pravde je neumoljiva"- poručio je on.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica još prije više od dvje godine uputio je Vladi Crne Gore pitanje na osnovu kojih kriterijuma je donijeta odluka da se bivši v.d direktora Uprave policije Vesko Damjanović imenuje za vršioca određenih poslova u ambasadi Crne Gore u Beogradu, pri čemu je pomenuo i njegovu odgovornost u vezi sa ukiidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
“Ovo je pitanje od značaja za sagledavanje kadrovske politike Vlade, naročito u oblasti diplomatije i bezbjednosti. Građani imaju pravo da dobiju informaciju i pravu sliku o tome ko vrši javne poslove u njihovo ime”, rekao je Koprivica.
Odgovarajući na njegovo pitanje, tada je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Ljubomir Mišurović kazao je da je Damjanović određen da obavlja poslove u ambasadi u Beogradu na osnovu zahtjeva v.d. direktora policije Zorana Brđanina u kojem je navedeno da se u cilju jačanja saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala ukazala potreba određivanja predstavnika na bilateralnoj osnovi.
“Dalje je navedeno da bi imajući u vidu prethodne rezultate, angažovanje Damjanovića doprinijelo unapređenju saradnje između Crne Gore na polju borbe protiv prekograničnog kriminala”, kazao je Mišurović.
Koprivica je nakon toga kazao da se ne bi složio da rezultati preporučuju Damjanovića za obavljanje veoma važne funkcije u Beogradu niti da će njegovo imenovanje doprinijeti borbi protiv kriminala.
“Damjanović je bio direktor UP onda kada je skinuta zabrana ulaska Veljku Belivuku u Crnu Goru. On je ili donio tu odluku ili nije znao, smio ili umio da se suprotstavi onima koji su donijeli tu odluku. Umjesto da bude izveden pred sud, on je nagrađen ovim javnim poslom. To je jedna loša poruka koja se šalje kada je u pitanju bezbjednosni sektor i borba protiv organizovanog kriminala. Ako je on propustio monstruoznog kasapina da uđe u Crnu Goru kako se može očekivati da unaprijedi saradnju između dvije države u pogledu borbe protiv kriminala. Ako je uz njegovo saglasnost ušetao monstruozni kasapin, kako se može očekivati da on doprinosi osiguranju bezbjednosti građana bilo jedne ili druge države”, kazao je tada Koprivica.
Odluku Vlade Crne Gore o upućivanju Damjanovića u diplomatiju problematizovao je ranije portal IN4S , navodeći da ona predstavlja iznenađenje zbog činjenice da se radi o jednom od najuticajnijih policijskih starešina režima Mila Đukanovića čije se ime prethodnih godina više puta našlo u centru nekih kriminalnih afera i teških zloupotreba crnogorske policije.
Damjanović je, pisao je pomenuti portal, eksponent politički ostrašćene policijske strukture bivše vlasti i kao starješina i dugogodišnji šef granične policije Crne Gore pripada frakciji Demokratske partije socijalista poznatoj kao tzv. Mojkovački klan koju su predvodili (još uvijek predvode) bivši premijer Duško Marković i bivši direktor policije Veselin Veljović u kojoj se nalazi veći broj policijskih službenika, pripadnika ANB, političkih aktivista, privrednika, biznismena, tužilaca, sudija, advokata…
Značajnu ulogu u toj problematičnoj političko- bezbjednosno- kriminalnoj strukturi, kao šef graničara, pisao je IN4S, je imao upravo Vesko Damjanović.
"U vrijeme njegovog rukovođenja graničnom policijom je procvjetala ilegalna trgovina cigaretama i narkoticima preko državne granice, ilegalni promet naoružanja i eksplozivnih materija, robe široke potrošnje, migranata, ali i svakog drugog prekograničnog šverca i kriminala što je u većoj mjeri doprinijelo daljoj kriminalizaciji ionako kriminalizovanog crnogorskog društva.
Posebno treba istaći procvat ilegalnog prometa cigareta i to najviše onih iz ilegalne fabrike cigareta u Mojkovcu čiji su vlasnici, kako saznajemo, bili Damjanovićevi mentori Marković i Veljović, kao i jedan biznismen za čije poslove se interesuje Specijalno državno tužilaštvo.
Ilegalni promet preko državne granice se odvijao i prema drugim kontinentima a najviše prema susjednim zemljama, posebno prema Republici Srbiji gdje je Damjanović imao i dobro razvijenu mrežu saradnika za svoje ilegalne prekogranične aktivnosti.
Ilegalni promet cigareta je u Damjanovićevo vrijeme razvijen do mjere da su se za te nelegalne aktivnosti počele interesovati i međunarodne organizacije najviše zbog sumnje da se od tog posla finansiraju i međunarodne terorističke organizacije na Bliskom Istoku" - pisao je IN4S.
Učestvovao u montaži postupaka za pukovnika Aleksića i tzv. državni udar, skinuo zabranu za Belivuka
Vesko Damjanović i njegova granična policija su imali vrlo zapaženu ulogu montiranju krivičnog postupka protiv pukovnika Radovana Aleksića, državljanina Srbije, koji se vodi za navodni pokušaj ubistva policijskog službenika Predraga Šukovića u julu mjesecu 2016. godine.
Damjanović je tužiocima Vesni Jovićević i Željku Tomkoviću namjerno, samoinicijativno ili po nečijem nalogu, dostavio lažni izvještaj o Aleksićevim prelascima državne granice, polovinom 2016. godine po kome je Aleksić ušao u Crnu Goru u junu mjesecu i ostao do oktobra 2016. godine kada je, prilikom pokušaja prelaska u Srbiju, i lišen slobode.
Taj lažni izvještaj Veska Damjanovića i njegovih graničara je, od strane tužioca Željka Tomkovića, iskorišćen kao najšira osnova za montažu cijelog slučaja i poslužio kao osnov za donošenje naredbe o pokretanju istrage a kasnije i zabranu napuštanja mjesta prebivališta u Podgorici.
Tokom istrage je dokazano da je Damjanovićev izvještaj lažan i da Aleksić, ne samo da se nije skrivao u Crnoj Gori u kritično vrijeme, već je osam puta prelazio državnu granicu sa Srbijom i to sve u Sektoru Bijelo Polje, navodi se u tekstu IN4S-a od prije dvije godine i dodaje:
O pomenutom lažnom izvještaju i ovoj primitivnoj podmetačini Damjanovića i njegovih graničara se vodila čak i rasprava u Skupštini Crne Gore. Kao što smo već izvještavali, Tužilaštvo je, zbog straha od odgovornosti, predmet za slučaj Radovana Aleksića, odmah nakon pada režima Mila Đukanovića, poslalo u Beograd da bi postupak što duže trajao i tako se, uz pomoć nekih državnih organa Srbije, stitili stvarni nalogodavci i izvršilac napada na Predraga Šukovića.
Evo sada vidimo da za Aleksićevim predmetom u Beograd odlazi i jedan od važnih učesnika u tom montiranom procesu za čije konkretne zloupotrebe su pribavljeni čvrsti dokazi.
Osim u slučaju pukovnika Aleksića ime Veska Damjanovića se pominje i u montiranom procesu za tzv. Državni udar i to vezano za poznato obaranje elektronskog sistema za video nadzor na državnoj granici 15. oktobra 2016. godine kada je u Crnu Goru neopaženo ušla čudna „vojska“ iz Srbije kako bi završila prevrat u Crnoj Gori i navodno ubila Mila Đukanovića. O tome je u Višem sudu u Podgorici svojevremeno svjedočio i tadašnji ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
Mnogo je afera u kome se pominje granična policija ali ćemo pomenuti samo aktuelni slučaj sa Veljkom Belivukom i njegovim dolaskom u Crnu Goru. Polemika vođena u javnosti oko toga da li je Belivuku ulazak u Coru Goru omogućio Zoran Lazović ili Veselin Veljović je okončana javno iznesenom tvrdnjom potpredsjednika Dritana Abazovića da je kolegijum direktora, kao kolektivni organ, donio tu problematičnu odluku, što može biti tačno samo djelimično. Abazović bi morao znati da odluke u državnim sistemima poput vojnog, bezbjednosnog, policijskog, pa i svakog drugog, na kraju donosi pojedinac iz koje proističe pojedinačna odgovornost za posledice bez obzira da li je u pripremi i donošenju iste učestvovao neki kolektivni organ ili nije. Podsjećamo Abazovića i cjelokupnu javnost da je Upravom policije tada rukovodio Vesko Damjanović kao vršilac dužnosti
Sve naprijed navedeno Damjanoviću nije smetalo da napreduje u policijskoj službi. U dva navrata je bio v.d. direktora Uprave policije, a direktor Zoran Brđanin je njega rasporedio u Sektor kriminalističke policije.
Njegovo upućivanje u Beograd dosta govori o nespremnosti novog menadžmenta policije da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima u crnogorskom sistemu bezbjednosti i ujedno dosta govori o stanju u drzavnih strukturi Republike Srbije čiji organi, svjesno ili nesvesno, daju saglasnost ovakvim osobama da se nađu u diplomatskoj službi na njenoj teritoriji.
Svako ko ispunjava uslov shodno zakonu o graničnoj kontroli, da uiđe u državu Crnu Goru, može da uiđe, saopštio je Vesko Damjanović, tada pomoćnik direktora za Sektor granične policije, u novembru 2019. godine.
Povredu gramatike budućeg diplomate, možemo da konstatujemo odmah. Uiđe, ne uiđe!