Ћирилица Latinica
27.10.2018.
Društvo

Markuš: Brojni su dokazi da je crkva na Rumiji postojala

Autor: Redakcija 21 Ostavite komentar

Mitropolija je verbalno optužena da demonstrira silu izbjegavajući da se postavi logičko pitanje: da li je onaj koji je srušio pravoslavni hram u 16. vijeku demonstrirao silu, ili Mitropolija crnogorsko-primorska koja je obnovila svoj pravoslavni hram koji je nekada postojao na vrhu Rumije?

Poslednjih dana, ali i godina podigla se rasprava oko rušenja crkve Sv. Trojice na Rumiji, čija je izgradnja, odnosno obnova bio san pravoslavnih vjernika preko 400 godine.

Nakon izjave premijera Crne Gore Duška Markovića može se dogoditi da po prvi prvi put u istoriji Crne Gore pravoslavni hram sruši ne okupator nego sama država.

Kao glavni argument predstavnika albanskih partija koji traže rušenje hrama pominje se da on navodno narušava međuvjerski sklad. Malo se međutim, pominje bitna činjenica da crkva nije prosto podignuta „hirom“ Srpske pravoslavne crkve već da se radi o obnovi hrama, na temeljima prethodne koju su u 16. vijeku srušili turski osvajači. Taj hram, tada nije smetao za međunarodni suživot nikom sem Otomanima.

Brojni su istorijski zapisi naučnika, književnika i publicista ostavljeni tokom 19. i 20 vijeka, podsjeća publicista Jovan Markuš koji navodi neke od njih.

Hram je podignut još u vizantijsko doba, iz kojeg je i ime planine Rumija. Kad tačno se ne zna, ali zapisi o postojanju hrama vode do u 13. vijek.

Nakon rušenja crkve Sv. Trojice običaj hodočašća na vrh planine dobio je novi element: svako ko je izlazio iznosio je jedan kamen – materijal za budući hram. Upravo su simboličnost i svrhu iznošenja kamena zaboravili predstavnici albanskih stranaka i svih onih koji traže njegovo rušenje.

O tome piše Tomo P. Oraovac, književnik i publicista, 1913. godine, u studiji „Arbanaško pitanje i Srpsko pravo“.

Govoreći o krstu sv. Jovana Vladimira kaže: „Barani su za ovim istorijskim krstom išli svake godine o Trojičinu dne na Rumiju, gdje je bila crkva posvećena sv. Trojici, koju su Turci porušili, da se ne bi narod prikupljao“.


Manastir podigli pustinjaci iz Palestine


Markuš navodi najranije zapise o tome ko su mogli biti crkveni naimari. U svjedočanstvu rimokatoličkog sveštenika Donata Fabijanića navodi se da se radilo ne samo o hramu, već o manastiru.

Fabijanić 1863. godine, u trećem poglavlju svoje knjige koje se odnosi na period od 1288. do 1297. godine (Padre Donato Fabianich, Storia del fratri minori dai primorde della loro istituzione in Dalmazia e Bossina, Zadar, 1863, str. 60) navodi da su „neki pustinjaci iz Palestine“ podigli manastir na vrhu brda Rumija: „il celebre monastero eretto da alcuni romiti della Palestina sul culmine del monte Rumia“.

O postojanju hrama na vrhovima Rumije svjedoči i ruski konzul u Skadru Prizrenu i Solunu poznati naučnik Ivan Jastrebov. On 1880. u Glasniku srpskog učenog društva u svojoj studiji „O pravoslavnim srpskim starim i novim crkvama u Staroj Zeti – sadašnjem Skadarskom okrugu“ pišući o crkvi Prečiste Krajinske kaže: „U ovoj crkvi čuvan je bio znameniti krst, koji Mrkovići nose na goru Rumiju, gdje je crkva sv. Trojice“, a pišući o predjelu Mrkovića kod Bara kaže: „Blizu sela Mikulića nalazi se crkva sv. Aleksandra i sv. Jovana, i sv. Trojice na vrhu Rumije“.

 

Crkva starija od 13. vijeka, poznata i kao „Sveta kraljica“


Hram je međutim morao biti stariji od 13. vijeka. Pretpostavka je utemeljena na činjenice da se u 13. vijeku već događa i restauracija.

Pjetro Balan 1885. godine, u knjizi koja je štampana u Vatikanskoj štampariji (Pietro Balan, Delle relazioni fra cattolica e gli slavi dela Bulgaria, Bosnia, Serbia, Erzegovina sagio del Pietro Balan, Vatikan, 1885, str 60), navodi da je kraljica Jelena, žena Stefana Uroša, restaurirala manastir na brdu Rumija: „Essa ristoro il monastero del monte Rumia“.

Crkva je nakon toga postala poznata i kao Sveta kraljica.

Pavel Apolonovič Rovinski, etnolog i geograf svjetskog glasa, 1897. godine u knjizi „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ (tom 1) pišući o porijeklu naziva planine Rumije u Crnoj Gori kaže:

„O kojoj Arnauti pričaju da je na njenom vrhu izgrađena crkva urum-kraljica, tj. grčka. Izgleda, međutim, da je to ista ona crkva koju Srbi nazivaju Sveta kraljica, podrazumijevajući pod tim imenom Jelenu, ženu Uroševu i majku Milutinovu i Dragutinovu“.

Da je kamenje iznošeno za budući hram, navodi i Nikola J. Vučinić. On u 1889. godine, u književnom mjesečnom listu „Nova Zeta“ u prilogu „Zavjet Mrkojevićki-izlet na Rumiju“ piše:

„Treba svako da odozdo sobom po jedan kami na vrhu iznese, i to što viši „to zadušnije“, da se tu crkva gradi koja je nekad davno zavjetovana.To svak u ruke iznosi bez razlike vjeroispovijesti“.


Da su Rumiju poštovali i muslimani kao svetinje svojih predaka te da su skoro do Veljeg rata nalagali badnjake navodi pop Jovan Vujanović. Njegovo svjedočenje govori i o tome da su hodže pokušale da zatru običaj među muslimanima da hodočaste na vrh planine.

Vujanović koji je bio paroh u Ulcinju, 6. marta 1897. godine u prilogu „Bilješka o pravoslavnoj crkvi u Ulcinju“, navodi i sledeće:

„Mrkojevići, to danas najače muhamedansko pleme, jednako zadržali su mnogo što od pravoslavlja i od srpskoga, i ako se danas najvećma trude neke hodže, da zatru te prađedovske uspomene, ulijevajući takovima muhamedanski fanatizam, zaklanjajući se za leđima Bogu i njihovom negamberu Muhamedu, koji kako oni vele, hoće tako."

Prethodno, nek bude rečeno, da to pleme nema nijednoga još iz svoje sredine za hodžu, već strance, koji im sakate i običaj i jezik srpski, te ovo izgleda, kao da ih danas turče: propovijedaju protivu ženske slobode, koja je još među njima otvorena, vrlo uljudna i nesrodna onome, što bi oni otuda htjeli. No svakako još oni, ako i krijući pripituju za svece starog kalendara, koje su im predci nedavno slavili: idu o Trojičinu – dne za svojim krstom na Rujiju, kojega su im preci oteli od Krajinjana: poštuju prah – groblje svojih đedova, pa tu i na ruševinama nekadašnjih svojih crkava, ostavljaju zavjete u vuni, svijećama i novcu: i najposlje, sve do posljednjeg rata 1876., ložili su badnjake i prelivali vinom“.

Postoji još jedan zapis o pokušaju da se običaj spriječi, koji se takođe ne bi mogao nazvati „viševjekovnim međuvjerskim skladom.

Tako Andrija P. Jovićević, poznati etnolog, 1922. godine, u monografiji „Crnogorsko primorje i Krajina“ pišući o nošenju krsta sv. Jovana Vladimira na Rumiju o Trojičinu dne kaže:

„Mnogi su pobožni poklonici, pri nošenju krsta na Rumiju, nosili na ramenu po jedan poveći kamen i iznosili ga na Rumiju, te danas postoji na vrhu Rumije poveća gomila kamenja… Negdje oko 1885. kada su Mrkovići, pod pritiskom vjerskih i muslimanskih političkih starješina, stali napuštati običaj, da uz krst izlaze na na Rumiju, zbog čega je i ovaj običaj imao prestati, crnogorski mitropolit Mitrofan naredi Seočanima, Krnjičanima i Šestanima, da na Trojičin-dan u masi izađu na Rumiju, da tako uveličaju ovu svečanost; i kada su Mrkovići dočuli za ovo, pobojaše se krstu, pa njih stotina momaka pođe pod oružjem uz krst na Rumiju, da ga brani, ako bude potrebno„.

 

Vjekovna želja vjernog naroda

 

Jovan Markuš ipak ističe da danas nije poznato kako je izgledao hram Svete Trojice, ili manastir kako se navodi u rimokatoličkim izvorima.

Vjekovna želja vjernog naroda konačno se ispunila 2005. godine. Trudom i pregalaštvom vjernika Crkvene opštine Bar konstrukcija hram je napravljena od metala (poput sličnih koji su u bogoslužbenoj upotrebi na brodovima) i iz dva dijela prenijeta helikopterom na teško pristupačni vrh Rumije.

Svečanost je uveličao jedan Francuz koji se tog dana krstio i dobio ime Žan Vladimir.

„Očigledno ne poznajući suštinu vjere i namjenu hramova, osnovne zamjerke su bile: šta je na tom mjestu sagrađen hram, kao da ranije nije tu postojao,šta je konstrukcija hrama napravljena od metala, kao da u istoriji hramovnog graditeljstva ne postoje hramovi od pruća, drveta, metala ili čak od leda, zašto je prenesena konstrukcija vojnim helikopterom, kao da je bitno čijim prevoznim sredstvom je transport obavljen, ali ne pominju da je vozilo koje je prevozilo djelove hrama do parohijskog doma došlo u pratnji policije, kao ni to da je upravo vojni helikopter svojevremeno 1972. godine bio podrška iz vazduha za rušenje crkve Svetog Petra Cetinjskog i Njegoševog groba na Lovćenu…itd“, kazao je Markuš i upitao:

„Mitropolija je verbalno optužena da demonstrira silu izbjegavajući da se postavi logičko pitanje: da li je onaj koji je srušio pravoslavni hram u 16. vijeku demonstrirao silu, ili Mitropolija crnogorsko-primorska koja je obnovila svoj pravoslavni hram koji je nekada postojao na vrhu Rumije?

Neki političari u svom očigledno antipravoslavnom bijesu, traže čak i rušenje hrama, ali nijesu saopštili suštinu zahtjeva za rušenjem pravoslavne svetinje na Rumiji.

Pretpostavljamo da hram smeta više političarima nego vjernicima drugih vjeroispovijesti. Ali ne treba zaboraviti da se radi o istom duhu koji je srušio crkvu Svetog Petra Cetinjskog i Njegošev grob na Lovćenu“.

www.in4s.net

Komentari
KKK
KKK: PA pokazi ti Markuse taj dokumenat da je postojala.
27.10.2018 10:42
Којо
Којо: Ево ти читај крелче,пише у тексту, куд ћеш боља документа ?
27.10.2018 13:32
Sonja Tomaševic
Sonja Tomaševic: Onaj ko je nije pravio neka je i ne ruši...zašto smeta crkva , idiotizam ljudi pokazuje vrijednost njegovu !
27.10.2018 13:36
St.BAR
St.BAR: Ajde recimo da je sve istina a nije nista tacno a to je ova vlast znala i tada kao i sada e pa kad je dozvolila tada i posijala sjeme razdora medju narod zasto bi je sada rusili i opet jos veca steta nego korist neka ostane kao svjedok ove vlasti koja nebira sredstva radi sopstvenog interesa.Da je srece bilo i malo dobre volje trebalo je u startu zabraniti a drzava napraviti jedan objekat koji bi se zvao po drzavi u kojoj se nalazi CRNOGORSKA KUCA i na jedan nacin pomiriti sve tri vjere a plus da turisti kad obilaze vrh rumije imaju dje odmoriti.Posto ova vlast to tada nije uradila nemora sada pokazivati snagu drzave evo im tara i neka se stim i ostalim promasajima zabave.Mi ostali koj se neosjecamo kao srbi i koji neidemo vise na rumiju trazimo od ove drzave da odobri da Crnogorci Muslimani Albanci i Katolici mogu na okolna brda napraviti po jednu crkvu ili dzamiju kako ce to izgledati to sami bog zna ali ce bar biti legalno.Posto se ispod lisinja nalazi selo mrkojevici napraviti dzamiju na vrh sutormana Cg crkvu posto je rumija velika na jednom dijelu albanci neka prave dzamiju a katolici neka biraju dje god hoce dao je bog bar planina imamo na pretek.Manje drzave a ludjeg naroda i bezakonja istorija nije zabjelezila.
27.10.2018 14:31
Mustafa
Mustafa: Nama Mrkojevicima ne smeta crkva na Rumiju ovo je.sve politika mi imamo crkvu i kod nas u Velje Selo i mlogo jos crkava i crkvista ne stidimo se srpske proslosti i pravoslavlja aj zdrao
27.10.2018 14:35
Za.Mustafu
Za.Mustafu: Izvini ali ti si ili velika BUDALA ili si na neku drugu terapiju ali normala nisi sigurno a posto se uvlacis u dupe velje srbima uzmi zastavu crne gore stavi fes naglavu i za trojcin dan podji sa bracom na vrh rumije pa ces onda pisati o utiscima .zaboravio si devedesete kad je punkt bio kod murava kako su vas ponizavali i maltretirali zato blavoru ne lapardaj suti onda si mnogo pametanBUZDOVANE avetni.
27.10.2018 15:13
St.Bar
St.Bar : Napisah jedan komentar ovom KKK sto ga neobjaviste isto kao lopov je lopov pa ma koje vjere bio tako isto vazi i za lazova budite nezavisni i bez favorita pozdrav za redakciju toplo hladno.
27.10.2018 15:21
Za .Mustafu
Za .Mustafu: Neznam kolko si pismen i koliko imas godina dali si cuo za knjigu putopis Evlije Celebije ako imas kompjuter ukucaj kolko je bilo dzamija u BG a kolko u Uzice i ostalim gradovimaa kolko ih ima danas mozda ce ti biti malo jasnije neke stvari .Amfilohije se hvali da je obnovio 600 crkava i to sve srpske pa nije ovo sbija nego CG jadan Mustafa cega se pametan stidi BUDALA se ponosi pitas li se da nisi mozda od Crnogoraca ili bas od srba palis li badnjak Mrco mrceni knjigu uruke pa uci cutuku.
27.10.2018 15:46
St.Bar
St.Bar: Pozdrav za BRATA KKK objavih jedan komentar kao podrska jednom odmjerenom obazovanom covjeku a i velikom Crnogorcu ali nazalost gospoda iz portala ga neobjavise po obicaju neki mogu sve neki ponesto nek je vjecna CRNA GORA
27.10.2018 15:51
Mustafa
Mustafa: Izvinite ako sam uvredio kog, al u Mrkojevice se niko ne osjeca ko bosnjak ili crnogorac. Te nacije ranije nisu postojale nego Srbi po naciji a po vjeri je drugo ali nebitno sad crnogorci postoje ko oce nek se pise tako. Znam samo da smo mi vaspitani da smo Srbi a po vjeri muslimani. Mi vecinom pricamo i ekavicom
27.10.2018 15:53
za mustafu
za mustafu: grom te gadjao iz vedra neba ovaj predhodik napisa da si budala a ja bih dodao ortodoksna budala ili zlo govedo dovijeka june ti nisi nas uvrijedio vec sebe i svoju familiju pa hajvanu sto nepromijenis ime to je bar lako a dali ko u tvoje selo drzi svinje u obor ili ces ti prvi poceti u koju se crkvu molis bogu sta slavis od slava koja si imena dao djeci od kad nisi pio tablete skroz si prolupao kad bi mrkovici saznali koji si ledja bi ti bila meksa od stomaka splacino izrode TOVARU.
27.10.2018 16:32
Iso
Iso: Fala Boze donjeli su odluku se crkva ne rusi. Ne bih volio ni da se dzamije ruse tako ni crkve, neka vjera i Bog pobjedjuju svugdje i vazda. Markus zbori istinu. Pozdrav, nece nas zavadit u Mrkojevice niko sa Srbima i mi smo to bili nekad i bili pravoslavni i sta sad ima tu da se prica vise kad svi znaju i hiljade knjiga ima...
28.10.2018 12:51
Mrkotan
Mrkotan: Niti je Mustafa a ni iso iz mrkojevica to se neko lazno predstavlja mi jesmo zadnji primili islam ali mi postujemo pravoslavlje kako srpsko ali na prvo mjesto crnogorsko i nemojte nam spocitavati i pisati kojestarije a lazno se predstavljati viste Ivica i Marinko sio mi ga djura.
28.10.2018 16:04
List Crne Gore
List Crne Gore: Gospodine Markus, argumentovano ste potvrdili nesto sto se prenosilo s koljena na koljeno. Svi znaju svoj korijen, svoje porijeklo. Hvala Bogu, zive su cijele familije u Baru koje su se vratile u svoju iskonsku vjeru, ali nikada se nisu otudjili niti zaboravili svoje rodjake, u okolini Bara, koji su ostali priklonjeni vjeri koju su preuzeli. Obostrano se postuju. Sta je sada zasmetalo narodu? Vjerujte nista. Jedan je Bog. Narod je izmanipulisan pokiticarima i njihovim " igrankama". Ovdje moxe biti i Pravoslavna angolska crkva, samo da nije SRPSKA! To je bit. No, lijepo su se Layinjani izrazavali : "Aliud homini aliud bovi" Vi ste covjek, a volova, eto citajte komentare i to ne samo za ovaj Vas tekst nego za svaki gdje se pominju Srbi i Srpstvo. Strahota!
29.10.2018 07:30
Iso za lažnog Mrkotana
Iso za lažnog Mrkotana: Mrkotane, neces mi davat imena po svojoj zelji, ako te boli sto sam ja svjesan svojih predaka ne mogu ti nista. Ne ulazim u politiku, no da ne bude da ne znamo od koga smo. Ti vjerovatno ne znas a ja znam, a ti nisi nikakav Mrkotan vec si ti Ivica, Marinko, Radoš, Puniša ili slično, i nemam ništa protiv tih imena no su mi mila i draga. Ja sam Musliman, Iso, i to cu biti do groba, a ti budi sto oces. Sam si pematan ako imaš veze sa Barom.
29.10.2018 09:57
Za Isa
Za Isa: Ajde izrode kazi prezime kad se nestidis da znamo skim imamo posla i da te ne vrijedjamo tebe i ovog Mustafu i da vam nedolazimo na bajram nego na bozic koja ti je krsna slava nemozes biti i Musliman i Srbin izaberi jedno sretno ti bilo.
29.10.2018 14:03
Iso
Iso: Majmune ne primam na Bajram, slavim ga sa velikom i vjernom porodicom i prijateljima u slavu Alaha a savjest i učenje od oca mi ne dozvoljava ni da zaboravim da nam je krsna slava bila Sveti Nikola 19 decembra i redovno dajem priloge za crkvu od svoje muke al sve casno i posteno a ti si bez vjere, ko god da si, i mlogo si mali da ja tebi govorim prezime. Vidi se da pojma nemas o Mrkojevicima i Baru.
30.10.2018 08:47
Za Isidora
Za Isidora: Ti si jedno obicno govedo nego dami se nenaljute goveda.Dali se sjecas 90setih i punkta kod skretanja za cikmirovice ko je maltretirao mrkovice ja da ti kazem balego jedna vojska iz Nisa i okoline nisa od koga su ti se krili otac i rodjaci po tudjim kucama ili posto si veliki patriota mozda si ti ili neko tvoj bili malo do dubrovnika nebi me cudilo zato suti i ne brukaj se buzdovane jedan.Nemoras ti reci ptezime zbog mene nego zbog tvojih komsija da znaju kakvim bravom zive i izrodom koji nezna oce li tamo ili ovamo a to mi zovemo ni vin ni voda ajde Isidore ili Nikola ugurala ti bilo.
30.10.2018 10:34
alfred huertgen aacen
alfred huertgen aacen: ako ne cjenite svoje necete ni tudje a ako ne cjenite tudje necete ni svoje e onda je u vase tjelo i dusu usla sotona i tu i nema mjesta za hrista
06.11.2018 08:47
Baranka
Baranka: Pamet u glavu Barani, čuvajmo, ne dajmo svoje. Mrkotani, Dobrovođani, Zaljevci, Mikulićani, Tuđemiljci, Zupci, Spičani... Čuvaj o svoju bit, čuvaj o svoju vijeru ŽIVOGA BOGA, čuvaj mo crkve, čuvaj o badnjak, jer ako nam ga ugase, ugasili su nas. Nedajmo se Barani.
26.12.2018 09:12
Mikulići
Mikulići: Crnogorci su vazda išli na Rumiju, i ići ćemo dok je svijeta i vijeka. Mi nikada ne obrće o leđa svojoj starini i svojem korijenu.Rumija je bila i biće naša sveta planina. Nas Barane je teško prevarit, na nas politika ne utiče, svi oni dođu i minu a Bog ostaje viječan. Meni je milo što je Hristovu crkva ukrasila Rumiju. Kako meni, tako svim Baranima. Čudno mi je malo što Arbanasi stigoše do Rumije, to je novo i najveći problem Crne Gore. Čak su i Utjehu pripoili Ulcinjskoj Komuni. Čudno. Nek vlast obrati pažnju na te probleme, jer smo im vjerovali. Rekli su nam da su nam Arbanasi prijatelji, i da ćemo sa njima lijepo živjet. Nisu mi rekli da će mi otimat đedovinu.
26.12.2018 09:23
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
Pišite nam
Podijelite sadržaj na:
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar