Mirović: Krivokapić da spriječi dalju diskriminaciju pravoslavaca u Ulcinju
PIŠE: Dejan Mirović
U Ulcinju je 12. decembra 2020. održan skup o ljudskim pravima uz učešće predstavnika bivših i sadašnjih vlasti u Crnoj Gori (ministarstava nadležnih za ljudska prava). Zakonsko regulisanje u ovoj oblasti je ocijenjeno kao dobro. RTCG je u Dnevniku 2 prenijela da su učesnici skupa posjetili ulcinjski Stari grad. Tamo ih je o ljudskim pravima podučavao predstavnik lokalne vlasti, lider partije Forca i bivši potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu. On je za RTCG objašnjavao vezu između istorije Ulcinja i ljudskih prava, dok je predstavnik Bošnjačke stranke govorio o „zlatnom dobu” turizma u Ulcinju 80-ih. Novinar RTCG je, u tom idiličnom kontekstu, sugerisao da vlast DPS-lokalne partije može biti uzeta kao primjer u smislu poštovanja ljudskih prava.
S druge strane, mladi i agilni ulcinjski paroh Siniša Smiljić je u autorskom tekstu pod naslovom „Međuvjerski sklad ili gruba diskriminacija“, objavljenom na sajtu Mitropolije 10. decembra, podsjetio da je DPS vlast, uz ćutanje njenih koalicionih partnera u Ulcinju, srušila konak Manastira Svetog Vasilija na Briskoj gori u junu 2020: „Od preko 5.000 nelegalnih objekata (od kojih 26 vjerskih), pojedinim političarima bivše državne i aktuelne opštinske vlasti zasmetao je samo i isključivo pravoslavni Manastir Svetog Vasilija Ostroškog. Da bi ponizili Pravoslavnu crkvu i narod u Ulcinju, poslali su antiterorističku jedinicu i bagerima srušili temelje konaka“.
Riječima paroha treba dodati i da se među 5.000 nelegalnih objekata u Ulcinju ističe hotel Nasera Keljmendija, čovjeka koji se nalazi na Interpolovoj potjernici zbog šverca narkotika. Smiljić navodi i druge činjenice: „Grupa izgrednika je uoči Božića jajima gađala naš hram, a nakon toga je neko namjerno ispred crkvene kapije istresao građevinski šut. Gradska firma za komunalne djelatnosti je postavila deponiju sa kontejnerima za odlaganje smeća 10 metara ispred glavne kapije pravoslavnog hrama. Nesnosan smrad se širi ljeti na ovom mjestu, psi lutalice i vjetar raznose smeće koje se gomila i rijetko odvozi.“ Ova deponija se nalazi pet metara od kapije škole koju, prema njegovim riječima, pohađaju većinom djeca pravoslavne vjeroispovijesti. „Od svih ulica u Ulcinju, jedino ulica pored pravoslavnog hrama, koja vodi na Meterize, gotovo uvijek je u mraku i neosvijetljena.“
Smiljić, zbog skromnosti, nije napisao da je DPS vlast donijela i odluku o njegovom protjerivanju iz Crne Gore i da je samo poraz srbofobne i bogoboračke Đukanovićeve partije na izborima to spriječio.
Paroh podsjeća i da su 2018. „mještani, na do tada neviđen način” stali na put mitropolitu Amfilohiju i pravoslavnim vjernicima i da im nisu dozvolili pristup Svaču u okolini Ulcinja iako se tri decenije vrši bogosluženje na tom mjestu: „Do danas niko nije pokazao ni minimum odgovornosti ili na bilo koji način izrazio neslaganje sa ovim činom“, zaključuje paroh.
Dugogodišnje uništavanje plaže i hotelskih objekata na Adi Bojani pokazuje i kakvo je realno stanje u ulcinjskom turizmu. Desetog decembra su objavljene fotografije koje pokazuju da je bukvalno nestalo oko 150 metara najljepše plaže u Crnoj Gori i da su talasi uništili hotelske objekte. Nadležnost nad Adom Bojanom imaju državno preduzeće „Ulicinjska rivijera“, kojom je do 2020. upravljao Radomir – Mikan Zec, inače blizak prijatelj Mila Đukanovića, i JP Morsko dobro, čiji je direktor (još uvijek) kadar DPS-a Predrag Jelušić, a predsjednik upravnog odbora Dževdet Cakuli – kadar Nimanbeguove Force.
Nova vlada Krivokapić–Abazović treba da riješi sve ove probleme u Ulcinju. Mladi i agilni Dritan Abazović je smjenjivanjem direktora policije Veljovića već pokazao namjeru da se bori protiv kriminala i korupcije. On je rođeni Ulcinjanin i više puta je ukazivao na loše vođenje „Ulcinjske rivijere“ od strane Mikana Zeca i na devastiranje Ade Bojane.
S druge strane, Zdravko Krivokapić je u predizbornoj kampanji insistirao na tome da je Srbin i vjernik Mitropolije. Zato je on najpozvaniji da nađe rješenje za stanje o kojem piše paroh Smiljić. U pravnom smislu, ono bi se moglo tražiti u ispunjavanju zahtjeva za proporcionalno predstavljanje na republičkom nivou, koji je iznio upravo Nimanbegu u predizbornoj kampanji. S druge strane, isti princip bi se primjenjivao i za pravoslavnu manjinu kada se radi o lokalnoj vlasti u Ulcinju. Takvo rješenje bi bilo u skladu sa načelom univerzalne važnosti ljudskih prava i istinskom tradicijom tolerancije u Ulcinju.
