Na popisu će se i formalno Crna Gora vratiti sebi, svojoj časnoj istoriji i suštini
PIŠE: Aleksandar Raković
Da li se iza odlaganja popisa u Crnoj Gori krije namjera nove većine da dodatno izađe u susret nasilnicima iz DPS-a kako se Crna Gora ne bi vratila svom dominantnom srpskom karakteru?
Održavanje slobodnog popisa u Crnoj Gori je nacionalno pitanje srpskog naroda, a ne samo naučna statistika. Do sada su popisi u Crnoj Gori – kako pod komunistima, tako i pod vlašću Demokratske partije socijalista – prikazivali lažnu sliku brojnosti srpskog naroda u Crnoj Gori.
EKSTREMNA NOTA HRVATSKOG PRVAŠTVA
U skladu s politikom Komunističke partije Jugoslavije / Saveza komunista Jugoslavije, trebalo je državnim nasiljem preoblikovati identitet Crne Gore, a Demokratska partija socijalista je, više nego iko drugi u Crnoj Gori ranije, unijela ekstremnu notu hrvatskog pravaštva kako bi se trajno obračunala sa Srbima kao jedinom istorijskom i državotvornom nacijom Crne Gore.
Nakon poraza DPS-a na izborima 2020, i rušenja režima Mila Đukanovića, otvorene su perspektive za održavanje slobodnog popisa u Crnoj Gori. Međutim, kako zbog pandemije korone, tako i zbog odsustva političke volje, popis nije održan u roku ni 2021. a docnije ni 2022. godine. No Vlada Crne Gore s Dritanom Abazovićem na čelu i prethodna skupštinska većina usvojili su Zakon o popisu kojim je popis trebalo da se održi od 1. do 15. novembra 2023.
Dakle, za održavanje slobodnog popisa 2023. je postojala politička većina i u Vladi Crne Gore i u Skupštini Crne Gore.
BOJKOT POPISA
Otprilike dva mjeseca prije zakazanog roka za početak popisa, u nekim nevladinim organizacijama crnogorske separatističke orijentacije, navodno su nikle ideje da se slobodni popis bojkotuje, kako bi se spriječilo da se utvrdi pravo stanje brojnosti naroda, jezika i vjeroispovesti u Crnoj Gori. Ne treba sumnjati da je ideja potekla u DPS-u, a da je servirana preko nevladinog sektora i da je trebalo da posluži kao test za buduće djelovanje političkih stranaka crnogorskih separatista, s Đukanovićevom partijom na čelu.
Naime, samo u Demokratskoj partiji socijalista znaju koliko su krali na izborima, kako su prekrajali rezultate popisa i kojim putem su preko mehanizama pritisaka uslovljavali pravoslavne i muslimane da se izjašnjavaju kao pripadnici tzv. crnogorske nacije i govornici tzv. crnogorskog jezika.
Đukanovićev režim je pravoslavne Srbe vidio kao glavni resurs za tzv. crnogorsku naciju. No nisu mnogo bolje vidjeli ni muslimane. Budući da su s porazom Đukanovićevog režima prestali razlozi da se muslimani iz klijentelističkih razloga izjašnjavaju kao pripadnici tzv. crnogorske nacije i govornici tzv. crnogorskog jezika, to je Demokratskoj partiji socijalista, ne bez osnova, stvorilo dodatni strah da će se Crna Gora vratiti svom dominantnom srpskom karakteru.
EKSTREMNA HAJKA
Prema istraživanjima, procenat Srba u Crnoj Gori – bez ikakve pretpopisne kampanje – sezao je do 36 odsto stanovništva Crne Gore. Procjene su bile da bi taj broj mogao da naraste čak do 40 odsto ukupne populacije, kada popisna kampanja uzme zamah i narod se dodatno ohrabri da se slobodno izjasni. U tom slučaju Srbi bi sigurno bili relativna većina po nacionalnosti, jer bi po brojnosti prestigli tzv. crnogorsku naciju, čiji bi procenat bio drastično umanjen slobodnim izjašnjavanjem kako pravoslavnog, tako i muslimanskog stanovništva.
Pored toga, istraživanja su pokazivala da bi broj građana koji se opredijele da im je srpski jezik maternji mogao dostići 60 odsto građana Crne Gore. Time bi Srbi po jeziku bili apsolutna većina u Crnoj Gori, a na isti način bi – čak i više – apsolutnu većinu činili pripadnici Srpske pravoslavne crkve.
Stoga su pripadnici propalog Đukanovićevog režima pokrenuli hajku, po snazi nejaku, ali vrlo ekstremnu. Ta kampanja je u skupštinskim klupama ušla u polje antisrpskog rasizma i segregacionizma, sa elementima nasilne pobune u opštinama gdje su DPS i njeni sateliti imali vlast.
ODLAGANJE ILI..?
Naime, bilo je fizičkih napada na članove popisnih komisija i prijetnji da će se u nekim opštinama spriječiti popisivanje građana. Pristalice Mila Đukanovića su pred Skupštinom Crne Gore cijepale i spaljivale slike novoizabranog predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
To divljanje je uplašilo neke pripadnike novih vlasti s Milojkom Spajićem na čelu, pa je njegova vlada – istog dana kada je konstituisana – donijela odluku o odlaganju popisa, čiji je početak pomjeren za 30. novembar 2023.
Ukoliko je riječ samo o odlaganju novembarskog popisa za manje od mjesec dana, to ne bi bio problem. Međutim, bio bi suštinski problem ukoliko nova većina ima namjeru da dodatno izađe u susret nasilnicima iz Demokratske partije socijalista, pa da održavanje popisa odlaže unedogled ili da iz popisa izbaci identitetska pitanja o nacionalnosti, jeziku i veroispovesti.
Dakle, ukoliko novembarski popis u Crnoj Gori bude održan, očekuje se da će Srbi biti relativna većina po nacionalnosti i apsolutna većina po jeziku i veroispovesti.
