Srbicu ili vinčansko pismo je dalo i morfologiju brojeva koje danas ( a sve u skladu sa tendencioznom istorijom germansko-vatikanske škole) pogrešno, ali uporno zovemo rimskim.
*****************************************************
Rimljani su preuzimajući etrursku civilizaciju, preuzeli i njihove brojeve. Inače Etrurci su došli u središte današnje Italije sa Helmskog (Balkanskog) poluostrva, odakle su donjeli Srbicu.
U prilog ovome navodim antičke istoričare:
Tit Livije tvrdi da je postojala škola gdje su rimski mladići sticali obrazovanje iz etrurske filozofije, knjiženosti i retorike i to na etrurskom jeziku.
Ovo nije nimalo čudno, jer su Etrurci bili civilizacijski korak ispred Rimljana i prirodna je težnja da unapređuju svoju kulturu i civilizaciju sa boljim.
Postojala su četiri dokumenta koja sadrže cijelu azbuku Etruraca. To su svima poznata i čuvena Maksimilijanova azbuka, zatim azbuka iz Červetrije, potom ona iz Vetreba, kao i ona iz Formela.
Sve one datiraju iz sedmog vijeka prije Hrista.
Tek prije par godina otkrivene su i neke nekropole i naselja iz sličnog perioda koje u svojim natpisima takođe sadrže istu azbuku. Dodatni dokaz o pripadnosti su i artefakti pronađeni na tim mjestima koji ukazuju na zajedništvo tog naroda sa svojim precima na Helmskom poluostrvu.
Na svim nalazištima vinčanskog perioda i te civilizacije kojih ima više od hiljade, ( samo na Banjici preko dvjesta) pronađeno je mnogo artefakata koji su sa natpisima i čije pismo u potpunosti odgovara etrurskom, samo je za više hiljada godina starije.
To je nauci jasan dokaz o tome ko su Etrurci.
Današnja nauka kaže da su najstarije azbuke sumerska, kritsa i feničanska, kao i egipatska, ali sve one sadrže znakove iz vinčanskog pisma odnosno Srbice.
Čuvene "Ilijada" i "Odiseja" su spjevane i napisane Srbicom.
Diodor Sicilijanski kaže da je "Ilijada" napisana Pelazgijskim pismom, što znači Srbicom.
Grci nijesu razumjeli Ilijadu, sve dok nije prevedena na grčki jezik.
Olga Luković - Pjanović tvrdi da i danas zapadni istoričari književnosti slušaju gusle, da bi lakše tumačili i razumjeli motive iz "Ilijade".
Inače i sami Etrurci su sebe nazivali Rašanima. Otvoreno je pitanje zašto ih zovu Etrurcima kad ni oni sami sebe tako ne zovu?
U svim pronađenim zapisima oni sebe zovu Rašani, Rasi, Rušeni, ili Raši, a reč "Ras" je dardanska! Dardani su takođe Srbi!
Da li je ovakvo ime nastalo od Herodota koji ih naziva Tirenima ili Tirsenima, a to je od Tirena, sina cara Atisa ?
Kod Rimljana se to izgovara sa Tusci, odnosno e-trus-ci ili u konačnom Etrurci.
Ovo je izgleda najvjerovatnija teorija, jer sama riječ Etrurci ništa ne znači. Isto tako ni Etrurija nema nikakvog značenja.
Tako je od vinčanske pismenosti nastala rimska, a od Pelazga grčka pismenost i kultura.
Ako se tome doda da su takođe od Srbice nastali i jevrejsko i feničansko pismo, jasno je od koga potiče pismenost i kultura u cijelom tada poznatom svijetu.
Osnovna komunikacijska veza na Kritu i Rodaniji, Iberiji i Italiji, kao i u Ljudeji je bila Srbica.
Egipatsko pismo je bila čista Srbica i tamo se najduže zadržala, čak nekoliko milenija! Slovenski jezici danas zauzimaju centralno mjesto u grupi indoevropskih jezika i filološki i geografski.
Kada se govori o jeziku, naravano, da se tada misli i na narod, tako da je jasno i stablo iz čijeg korjena potiču svi ovi današnji narodi!
Dakle, srpski narod je dao kulturu, civilizaciju,pismo i korak naprijed svim drugim narodima.
Ilija Živančević ističe da su Srbi svima drugima dali riječ, a preko riječi i pismo, potom i kulturu i civilizaciju...
(Autor je profesor istorije i direktor Izdavačke kuće "Jerusalim" iz Bara)