Piše:
U srpskom jeziku i do danas su sačuvana imena bogova i njihove odlike.
Bog Svarog nije toliko moćan kao Perun, Svetovid ili Troglav, ali ih ipak nadmašuje božanskim odlikama.
Akademik Slobodan Jarčević tvrdi da je Svarog sunčani bog koji je stvorio nebo i zemlju!
U legendi se tvrdi da je stvorio čovjeka po sopstvenom obličju, a stvorio ga je od jednog hrasta i dao mu ime Dubravko. Njegova supruga, boginja Vida je od drugog hrasta stvorila ženu i dala joj ime Ljubljenica.
U hramovima je bio predstavljen kao kralj na prestolu, a ispred njega su sjedela njegova djeca - Svarožići.
I tada, kao i sada su Srbi na ognjište stavljali hrastov badnjak, kao simbol duha predaka, a u njegovu čast žene su pravile kolače. Maškare i koledari su održavani u njegovu čast i to uvijek između Badnje večeri i Poklada po sadašnjem kalendaru.
Njegove funkcije u hrišćanstvu ima sam Bog.
Mokoš je boginja koja je uklanjala posledice urokljivih očiju. Važno je istaći da je u hramovima uvijek bila u sjedećem položaju kao i Svarog. Predstavljena je uvjek sa raskošnom kapom na glavi, a na dno haljine bili su likovi žena. Proslavljala se uvijek u vrijeme Blagovjesti, a u njenu čast su prani i čišćeni kipovi svih božanstava.
U hrišćanstvu je to Bogorodica ili Sveta Petka. Perun je najmoćniji Bog kod drevnih Srba. Bio je gospodar munje, groma i vatre, ali i zemlje.
Među životinjama simbolizovao ga je divojarac a među biljkama hrast. Pod njegovim kipom obavljale su se litije i prinošene žrtve, ali i polagane zakletve, davane riječi koje su morale biti ispunjene.
U hrišćanstvu ga pokriva Sveti Ilija i Ognjena Marija. Svetovid je bio Bog sa četiri glave ( simboli za Peruna, Svaroga, Ladu i Mokošu). Bio je ratnik, uvijek prikazivan na bijelom konju sa mačem i rogom, sa zastavama i guslama kao simbolima pobjede, a u njegovu slavu rusalke su preskakale vatru veseleći se proljeću, ljeti i jeseni!
Njegovi dani padaju od Vidovdana do Ivanjdana, a u hrišćanstvu ga pokrivaju Sveti Vid i Sveti Lazar.
Dažbog je bio jedan od Svarožića i bio je bog kiše, a i samo ime je dobio po starom srpskom imenu za kišu - dažd! Sam obred prizivanja kiše, sačuvao se mnogo vjekova, kada se uz pjesmu i igru umiljavaju njemu i mole za kišu tzv . dodole.
Takođe su ga smatrali za zaštitnika rudara i predstavljali ga sa zlatnom ili srebrenom bradom i bio je najdraži međ svim bogovima za Srbe. Njegova poprsja su uvijek ukrašavali sa krstom i četiri ocila, a u rukama je držao štap u desnoj i hljeb i so u lijevoj ruci.
U hrišćanstvu ga predstavlja Sveti Sava, zbog dobrote i predusretljivosti.
Troglav je Bog sa izrazitim odlikama ratnika. Imao je tri glave i zaštitnik je Neba Zemlje i podzemnog svijeta. Njegovo vrijeme je između zime i proljeća.
Predstavljan je sa mačem, sjedlom, i rogom što je obavezno kod svakog ratnika.
Preskakanje vatre uz igru ciku i pjesmu su obredi u njegovu čast. Vađenje vrelog gvožđa iz vrele vode su bile obaveze okrivljenog i to se vezuje za Troglava. Na svim kipovima ovog boga je bio uklesan i veliki mač, što simbolizuje njegovu snagu.
Nerijetko su velikim planinama davana njegova imena. U Hrišćanstvu njega pokrivaju Sveti Mihailo i Gavrilo. Voden je bog- zaštitnik vode, mornara i ribara.
Običaji u slavu ovog boga sačuvani su i do današnjih dana. Pored neke od tekućih voda su se palile vatre, preskakale i uz pjesmu i igru se slavilo njegovo ime. Žene su plele vijence od cvijeća, dok su muškarci preskakali vatru, a žene su vijence puštale niz vodu isto kao i daščice sa ponudama u vidu kolača i druge hrane u želji da ih pronađu oni koji nemaju ništa.
Momci su djevojke bacali u vodu, a zatim i sami skakali na prvo godišnje kupanje u tekućoj vodi, što upućuje na hrišćanska krštenja i puštanja krstova niz rijeku, kao i na bogojavljensku vodicu ili svetu vodicu koja se nosi kući i koristi kao lijek.
Ovog boga u Hrišćanstvu pokrivaju Sveti Nikola i Đorđe. Na postolju boga Vodena je uvijek izrezbaren brod, a po sredini morska sirena, dok u desnoj ruci drži trozubac, a u lijevoj udicu sa upecanom ribom.
Kod Germana ga zovu još i bog Odin!
(Autor je profesor istorije i direktor Izdavačke kuće "Jerusalim" iz Bara)
