Naod Zorić organizatorima "Barskog ljetopisa": Je..ću ja majku nekome!

Otvaranje izložbe slika i crteža poznatog crnogorskog slikara Naoda Zorića u barskoj Galeriji "Velimir A. Leković", ostalo je u sjenci njegove reakcije na ne baš domaćinski doček i tretman od strane organizatora "Barskog ljetopisa" na kome učestvuje.

Vidno revoltiran provokacijama i kako je rekao, lošom organizacijom, te dočekom koji mu (ni)je priređen, Zorić je za mikrofonom, u obraćanju posjetiocima izložbe i onima "koji su to posebno trebali da čuju" čak uputio i psovku, riječima "J...ću ja majku nekome"!

"Izdvojio je" iz te "poruke" dr Anastaziju Miranović, istoričarku umjetnosti i likovnu kritičarku koja je govorila o njegovom stvaralaštvu.

Zorićeva postavka obuhvata dvadesetak radova, mahom velikog formata, a otvorila ju je Anastazija Miranović koja je istakla da se specifikum Naodovog likovnog pisma krije u njegovom osobenom umjetničkom kodu, „lakoći crtanja i istovremenoj težini crteža, direktnom dominantnom anfasu i zbunjujućim bojenim mrljama” .

Ona je navela da su o Nadovom slikarstvu pisala prva pera kritike ovdašnjih i regionalnih prostora, te da ti tekstovi, „aktuelni i danas”, mogu da stoje pored njegovih najnovijih radova „jer se Naod ne mijenja u iskrenom, posvećenom, suštinskom osjećaju i odnosu prema slikarstvu, životu”.

"Naodove slike su barjaci crnogorskog identiteta, esencijalna, značenjska stigma pripadanja sebi, svom geografskom i kulturnom pejzažu, svom biću. No, nije Naod prvi crnogorski umjetnik koji je svojim djelom oslikao Crnu Goru likom vlastitog naroda.

Pomenućemo, iz novije istorije, naizrazitije - Lubarda, Dado, Gvozdenović, Živko Nikolić, o književnim paralelama da i ne govorimo. Međutim, momenat nadrastanja ikonike slike, kada repetitivnost pojavnog transponuje semantiku viđenog u opšte mjesto, u univerzalnu vrijednost, jeste onaj određujući momenat koji je samo nekoliko umjetnika s ovih prostora prepoznalo i artikulisalo u svom radu kroz civilizacijski hod sopstvenog naroda u opšte prihvaćene globalne umjetničke vrijednosti. U novijoj crnogorskoj istoriji umjetnosti svakako je to djelo Naoda Zorića", ukazala je Miranović.

Ona je dodala da Zorić svojim djelom “ukazuje i pomaže” da se pronađe put ka istinskom smislu i trajnim ljudskim vrijednosima kojima se crnogorski narod uvijek ponosio “i po čemu je pjesmom i slikom i svojim svekolikim likom bio štovan u svijetu”.

"Posvećenost detaljima na slici očigledna je kroz bogatstvo tradicionalnog - krpe, marame, kape, gusle, ordenja, lule, sablje, podrška su protagonistima priče, akterima dijaloga kojeg narator Naod vješto vodi sa sobom, sa nama, i usmjerava tok priče u željenom pravcu.

Direktnost obraćanja je očigledna u pogledu i stavu, i to je zapravo ono najvažnije što nam umjetnik uporno pokušava reći – da nam ne treba inportovana leksika da bi se ispričala naša priča, da svijet nećemo privoljeti dodvoravanjem i oponašanjem onoga čega se već zasitio, ma koliko to bilo dobro. Male, lične, izvorno ispričane istine fokusiraju pažnju i čine ih prijemčivim svim čulima", kazala je pored ostalog Miranović.

Postavka slika Naoda Zorića može se pogledati u galeriji do prvog avgusta, kada će u njoj biti otvorena izložba slika Aleksandra Vukotića.

Barski portal/Vijesti