Đurović: Dolazi vrijeme ekonomskih tema i brige za društvo
Kakva je trenutna situacija, mislim da je sada nemoguće da bude izabran četvrti sudija Ustavnog suda, zato što DPS to nije želio i zato što je na taj način htio da održava pat-poziciju. Ovo je još jedan pokazatelj da su vanredni izbori najbolje rješenje, istakao je Đurović
....
Siguran sam da će nakon predsjedničkih izbora vanredni parlamentarni izbori biti prvi izbori nakon trideset godina na kojima DPS neće biti bitan politički faktor. Realno je očekivati da će ti parlamentarni izbori donijeti jedan novi politički standard, gdje će ekonomske teme, briga za društvo, kvalitet i postojanost biti glavni aduti u toj, nadam se, fer utakmici. Takođe, i jasno artikulisane želje da se totalno iskorijeni kriminal i korupcija svakako će biti jedna od glavnih tema kojima će se dobijati politički poeni, kao i želja da se ubrzano radi na tome da sve institucije u Crnoj Gori rade u punom kapacitetu. Ko na tim političkim poljima dobije povjerenje građana imaće i odličan rezultat, kazao je u razgovoru za "Dan" poslanik Demokratskog fronta i Nove srpske demokratije Dejan Đurović.
On je siguran da većina iz 2020. može imati dvotrećinsku nadmoć nad DPS-om i njegovim satelitskim partijama.
ON ističe da se, nažalost, čini da su kriminal i korupcija u veoma dugom periodu bili sastavni dio crnogorskog društva.
"U svakom slučaju, to nije nešto što je obilježavalo bit čovjeka u Crnoj Gori kroz istoriju. Upravo je tridesetogodišnja vladavina Demokratske partije socijalista i njihovih satelita inficirala naše društvo tim malignim tkivom i učinila ga upravo takvim. Plašim se da će trebati dugi vremenski period da bi se iskorijenio taj malignitet. U svakom slučaju, jačanje pravnog sistema je od izuzetnog značaja, a obrazovanje je svakako najvažnije i najznačajnije" – podvukao je Đurović.
Izbori neizbježni
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustio je 16. marta Skupštinu Crne Gore, a datum održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora je 11. jun. Ovom epilogu prethodilo je nekoliko pokušaja parlamentarne većine, Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, da sastave novu vladu.
"O tome da li je ukaz odlazećeg predsjednika ustavan završnu riječ svakako će donijeti Ustavni sud. Nažalost, kao što je poznato, Ustavni sud ne može da radi u punom kapacitetu jer na poslednjoj sjednici parlamenta voljom DPS-a nismo dobili i sedmog sudiju, tako da se može desiti da rezultat glasanja bude tri naprema tri i dobijamo status kvo.
Ali, bez obzira na to, i sadašnja parlamentarna većina se dogovorila da mjesec dana nakon inauguracije novog predsjednika sama skrati mandat, tako da su izbori neizbježni, a mora se reći i opravdani. Definitivno da ovakvo stanje odavno zahtijeva nove izbore, koji će, kako mi se čini, blagotvorno djelovalo na sve institucije " – rekao je Đurović.
Na sjednici Skupštine koja je zakazana za 4. april trebalo bi da se ponovo glasa za četvrtog sudiju Ustavnog suda, to jeste za kandidata Faruka Resulbegovića. Da bi bio izglasan, potrebna je tropetinska podrška.
"Kakva je trenutna situacija, mislim da je sada nemoguće da bude izabran, upravo zato što DPS to nije želio jer je na taj način htio da održava pat-poziciju. Ovo je još jedan pokazatelj da su vanredni izbori najbolje rješenje. Želim da vjerujem da Crna Gora više nikada neće doći u ovakvu situaciju" – istakao je Đurović.
Kako je rekao - ne zna je li moguće da Crna Gora u naredne četiri godine postane punopravna članica Evropske unije. Podsjeća da evropski lideri trenutno nisu optimisti po tom pitanju, niti znaju kada je pravi termin za ulazak naše zemlje u EU.
!U svakom slučaju, nas čeka ozbiljan posao zatvaranja više poglavlja, a, nažalost, neka od njih, kao što su poglavlja 23 i 24, čini mi se, tek smo otvorili. Takođe, i poglavlje koje je fokusirano na ekologiju djeluje vrlo problematično jer se tu ništa nije pokrenulo sa nultne pozicije" – ocijenio je poslanik DF-a i NSD.
Popis stanovništva u Crnoj Gori održaće se od 1. do 15. novembra, odlučila je Vlada početkom februara. Time je period održavanja popisa u skladu sa preporukom Ujedinjenih nacija o popisu, koja predviđa da se njegovo sprovođenje ne poklapa sa izbornom kampanjom. Popis stanovništva trebalo je da bude sproveden 2021. godine, ali je odložen zbog prethodne promjene državne administracije i problema sa pandemijom korona virusa. Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011. godine, kada se 45 odsto građana izjasnilo da su Crnogorci, a skoro 29 odsto kao Srbi.
"Odluka da popis bude u novembru ne bi se smjela mijenjati, jer u ovakvim okolnostima, kada se Crna Gora mora strateški i razvojno orijentisati, popis je osnovni alat i putokaz za takav projekat. U godinama kada imamo negativan natalitet i nesrazmjeran razvoj sjevera i juga, popis je obavezan. Zašto je bivša vlast bježala od popisa jasno je, jer popis je završni račun vladavine jedne vlasti koja je decenijama urušavala Crnu Goru u svakom pogledu" – zaključio je Đurović.
(DAN)
