Kune preplavile Bar i Sutomore: Sve češće silaze među kuće i vikendice
Bar i Sutomore posljednjih godina bilježe sve češća zapažanja kuna u naseljenim područjima. Građani ih najčešće uočavaju noću na krovovima kuća, u dvorištima, na zidovima starih objekata i u blizini vikendica, a pojedini sugrađani kažu da ove okretne životinje redovno viđaju u neposrednoj blizini svojih domova.
Iako njihovo prisustvo kod mnogih izaziva nelagodu, stručnjaci ističu da su kune uglavnom bezopasne za ljude i da nema razloga za strah.
Noćni stanovnici primorja
Na našem području najčešće se sreće kuna bjelica, poznata i kao kamena kuna. Riječ je o izuzetno prilagodljivoj životinji koja je vremenom naučila da živi u blizini ljudi, koristeći tavane, napuštene kuće, stare pomoćne objekte i gusto rastinje kao skloništa.
Kune su pretežno noćne životinje. Tokom dana se kriju, dok u sumrak i tokom noći izlaze u potragu za hranom. Upravo zato ih građani najčešće primjećuju na krovovima, terasama i u dvorištima kada padne mrak.
Iako nastoje da ostanu neprimijećene, njihov broj je, prema zapažanjima mještana, poslednjih godina značajno porastao. Vlasnici kuća i vikendica u Baru i Sutomoru sve češće prijavljuju da ih viđaju kako prelaze preko krovova, zidova i ograda, ponekad i u samim naseljima daleko od šumskih predjela.
Odrasla kuna može biti dugačka i do pola metra, a sa repom dostiže veličinu manje ili srednje mačke, zbog čega mnogi u prvi mah pomisle da je riječ o mački koja se kreće po krovu.
Mnoge priče o kunama nemaju uporište u stvarnosti
U narodu već decenijama kruže razne priče o kunama. Stariji ljudi često prepričavaju navodne slučajeve da je kuna „otrovala kosače“, zagadila vodu ili hranu i izazvala teška trovanja.
Međutim, za takve priče ne postoje naučno potvrđeni dokazi. Stručnjaci ukazuju da su u pitanju uglavnom narodna vjerovanja i predanja koja su se prenosila generacijama, pa su mnogi vremenom prihvatili kao činjenice ono što nikada nije dokazano.
To, naravno, ne znači da divlje životinje ne treba izbjegavati ili da ne mogu prenijeti određene bolesti kao i mnoge druge vrste sisara, ali tvrdnje o nekakvom „otrovu kune“ koji masovno ugrožava ljude nemaju stvarno utemeljenje.
Velika opasnost za živinu
Iako nisu opasne za ljude, kune mogu predstavljati ozbiljan problem za domaćinstva koja drže kokoške, golubove, prepelice ili drugu sitnu živinu.
Upravo zbog njih mnogi na primorju izbjegavaju da drže živinu u dvorištima. Kada jednom pronađe put do kokošinjca, kuna je sposobna da u vrlo kratkom roku podavi veći broj ptica.
Mnogi vlasnici u prvi mah posumnjaju na lisice ili pse lutalice, ali iskusni domaćini kažu da je u brojnim slučajevima upravo kuna krivac za noćni pomor živine.
Njena okretnost, brzina i sposobnost da se provuče kroz izuzetno male otvore čine je veoma uspješnim lovcem.
Zašto je sve manje lasta?
Starosjedioci Bara i Sutomora često primjećuju da je na mnogim kućama i pomoćnim objektima danas daleko manje lastavičjih gnijezda nego što je to bio slučaj prije dvadesetak ili trideset godina.
Jedan od razloga koji ornitolozi i poznavaoci prirode navode jeste i prisustvo kuna. One se rado penju na strehe, krovove i fasade, gdje mogu doći do jaja i mladih ptica.
Iako kune nisu jedini razlog smanjenja broja lasta – tu su i urbanizacija, promjene u načinu gradnje kuća i smanjenje prirodnih staništa – njihovo prisustvo svakako utiče na opstanak ptica koje se gnijezde na objektima.
Da li su opasne?
Dobra vijest je da kune ne predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljude. Riječ je o plašljivim životinjama koje izbjegavaju kontakt sa čovjekom i gotovo uvijek će pobjeći kada osjete prisustvo ljudi.
Napadi na ljude su izuzetno rijetki i mogu se dogoditi samo ako se životinja uhvati, satjera u ćošak ili osjeti da su joj mladunci ugroženi.
Mnogo češće od neposredne opasnosti problem mogu predstavljati buka i eventualna šteta ako se kuna nastani u potkrovlju ili tavanu kuće. Tada može oštetiti izolaciju, napraviti gnijezdo ili ostavljati tragove svog prisustva.
Korisne za prirodnu ravnotežu
Malo je poznato da kune imaju i važnu ulogu u prirodi. Hrane se miševima, pacovima, insektima i drugim sitnim životinjama, čime prirodno smanjuju broj štetočina u okolini.
Zbog toga njihovo prisustvo nije nužno loš znak, već često pokazatelj da u okolini postoji dovoljno prirodne hrane i skloništa.
Šta savjetuju stručnjaci?
Građanima koji uoče kunu u blizini kuće preporučuje se:
– da ne pokušavaju da je hvataju ili hrane;
– da ne ostavljaju hranu za kućne ljubimce tokom noći;
– da obezbijede potkrovlja, tavane i otvore kroz koje životinja može ući u objekat;
– da živinu, golubove i druge sitne domaće životinje drže u dobro zaštićenim prostorima;
– da u slučaju naseljavanja kune u kuću potraže stručnu pomoć za njeno bezbjedno izmještanje.
Iako su mnogima i dalje nepoznanica, kune su već postale dio svakodnevice u brojnim djelovima Bara i Sutomora. Umjesto straha i neprovjerenih priča koje se prenose s koljena na koljeno, stručnjaci preporučuju informisanost i oprez, jer je riječ o divljoj životinji koja u većini slučajeva želi samo jedno – da ostane neprimijećena.
