Crna Gora je, uprkos brojnim izazovima, očuvala multietničku stabilnost i unaprijedila ustavno-pravni okvir za zaštitu prava manjinskih naroda, ali značajan broj tih prava i dalje nije u potpunosti ostvaren, ocijenio je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
Mustafić je to kazao na otvaranju Međunarodnog naučnog simpozijuma „Bosna i Hercegovina – manjinski narodi, nacionalne manjine i dijaspora“, koji je organizovao Pravni fakultet u Tuzli, uz podršku bošnjačkih vijeća i drugih organizacija iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Skup je okupio više od 30 univerzitetskih profesora, naučnih radnika i istraživača iz regiona, a Mustafić je bio jedan od uvodničara.
Govoreći o položaju manjinskih naroda u Crnoj Gori,
Mustafić je kazao da su Bošnjaci i drugi manjinski narodi jasno opredijeljeni za multietničku demokratiju i evropsku i evroatlantsku budućnost države.
On je ocijenio da je u prethodnom periodu bilo značajnih pomaka u integraciji manjinskih naroda u institucije i njihovoj zastupljenosti, ali da su u pojedinim oblastima rezultati i dalje nedovoljni.
Posebno je ukazao na obrazovanje, kulturu, javno informisanje, bezbjednosni sektor i finansijske institucije, navodeći da je u tim oblastima za pripadnike bošnjačkog naroda učinjeno malo pomaka.
Kritikovao je i period 42. Vlade Crne Gore, ocijenivši da su tokom 2021. i 2022. godine bili ugroženi demokratski procesi i da je došlo do, kako je naveo, „čistke“ kadrova iz redova Bošnjaka i drugih manjinskih naroda.
„U periodu anti-evropskog djelovanja 42. Vlade, tokom 2021. i 2022. godine, ugroženi su demokratski procesi i izvršena je ‘čistka’ gotovo svih kadrova iz redova bošnjačkog i drugih manjinskih naroda, posebno u obrazovanju, i te devijacije je teško ispraviti“, kazao je Mustafić.
Za aktuelnu Vladu ocijenio je da, iako je „vrlo heterogena“ i u njoj učestvuju predstavnici bošnjačkih i albanskih političkih subjekata, ostvaruje dobar napredak u evropskim integracijama i pristupnim pregovorima.
Ipak, smatra da pitanja vidljivosti manjinskih naroda u kulturi, obrazovanju i medijima nijesu dovoljno visoko na listi prioriteta.
„Aktuelna Vlada ostvaruje dobar napredak u evropskim integracijama i pristupnim pregovorima. Međutim, nažaost, ona nema među prioritetima rješavanje ovih ozbiljnih pitanja koja su važna za vidljivost manjinskih naroda u kulturnoj, obrazovnoj i medijskoj sferi i to vidimo kao ozbiljan problem“, rekao je Mustafić.
On je kao jedan od problema izdvojio i ekonomsku nerazvijenost sredina u kojima žive manjinski narodi.
Prema njegovim riječima, ta područja i dalje spadaju među najnerazvijenija, zbog čega će, bez ozbiljnijeg privrednog razvoja, biti nastavljen trend iseljavanja stanovništva.
Mustafić je govorio i o odnosu crnogorskog društva prema prošlosti, posebno prema zločinima iz devedesetih godina.
„Društvo se još nije u potpunosti suočilo sa prošlošću i zločinima iz devedesetih i zato imamo često ponavljanje narativa u kojima se ratni zločini negiraju ili relativizuju“, kazao je on.
Ocijenio je da takve pojave dodatno urušavaju povjerenje u institucije i negativno utiču na sliku Crne Gore kao države vladavine prava, posebno kada je, kako je naveo, riječ o povjerenju Bošnjaka u sudsku i tužilačku vlast.
Govoreći o regionu, Mustafić je pozvao bošnjačka vijeća i organizacije da izgrade zajedničku platformu i jasno definišu ciljeve u suočavanju sa izazovima koji se, kako je kazao, sve više otvaraju.
„Nemamo prava na zaborav, niti na nove zablude i iluzije. Neka pitanja koja su ponovo otvorena najdirektnije se tiču prava i položaja, pa i opstojnosti Bošnjaka. Moramo se jasno oduprijeti destruktivnim i retrogradnim pojavama“, poručio je Mustafić.
On je kao zajednički interes naveo prosperitet država regiona, njihovu stabilnost, povezivanje i saradnju, uz podršku demokratskim i proevropskim snagama.
„Naš zajednički interes jeste prosperitet država u kojima živimo, kao i stabilnost, povezivanje i saradnja u regionu i stoga se snažno trebaju podupirati demokratske i proevropske snage“, zaključio je Mustafić.
U radu međunarodnog simpozijuma, u ime Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, učestvovao je i Mersad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora.