Morbidna odluka: Vlada saglasna da se na ostacima crkve i groblja gradi petospratnica

Vlada Crne Gore saglasna je da se na mjestu gdje se nalaze ostaci ranohrišćanske bazilike i groblja, u barskom naselju Zaljevo, nastave ranije započeti pa obustavljeni građevinski radovi na izgradnji petospratne stambeno-poslovne zgrade.

Preciznije, s ovim je saglasno Ministarstvo kulture koje je oborilo rješenje o zabrani građevinskih radova na ovom lokalitetu.

O ovome je danas javnost obavijestio arheolog mr Mladen Zagarčanin, sa zaprepašćenjem ističući da se desilo ono u šta niko normalan nije mogao da povjeruje, „a to je, da će jedan tajkunčić, sumnjivog porijekla, uz pomoć advokata (beskurpuloznih hijena kojima ništa nije sveto), pobijediti zdrav razum, a da će sve to aminovati onaj koji bi prvi trebao da stane u zaštitu crnogorskog kulturnog nasljeđa.“

Zagarčanin podvlači da ovim u Baru nije zatrpana crkva sa grobljem, već nada da bilo koja institucija sistema može da izađe na kraj sa interesima mafije.
„Ali, ovo je samo početak. Vidjećemo za dalje“, kazao je priznati arheolog.

On je istakao da sa žaljenjem obavještava javnost da je Ministarstvo kulture oborilo rješenje o zabrani građevinskih radova na sred ranohrišćanske bazilike i ranohrišćanskog groblja u Zaljevu-Tomba.

Zagarčanin je javnosti stavio na uvid i prikaz stvarnog stanja na prostoru ranohrišćanske bazilike, čiji ostaci su nedavno zatrpani šutom, jednako kao i ostaci ovdašnjeg groblja, o čemu je „Barski portal“ pisao, što prikazujemo na donjim fotografijama.

„Detaljnim urbanističkim planom prostor koji je nasut, a gdje "gospoda" žele da grade petospranicu, nije predviđen za gradnju, što je prvo krivično djelo. Drugo krivično djelo je uništavanje potencijalnog kultunog dobra”, ustvrdio je Zagarčanin.

On se zapitao i ko je izvođačima odnosno investitotirima dozvolio da krše DUP. „A ko da pokriju crkvu? A gdje je groblje, koje je rekognosciranjem evidentirano u krugu od 70 metara” – pita se revoltirano Zagarčanin.

U njegovom poslednjem naučnom radu, navedeno je postojanje ranohrišćanske crkve u barskom naselju Zaljevo-Tomba.

„Vjerovatno bih se kockao sa ne tako lako stečenim naučnim kredibilitetom da crkva stvarno ne postoji na tom mjestu. Lagao bih narod i izmišljao jer mi je, eto tako, ćeifnulo u glavu iz neke objesti, dosade...

Uostalom, šta smo mi arheolozi ovdje na Balkanu, u Crnoj Gori zarobljenoj besmislenim zakonima i još besmislenijim, da ne kažem grotesknim pojavama i intelektualnim kreaturama, bez gomila lažova i prevaranata koji su cijeli život posvetili samo kako bi jadnu i društveno korisnu građevinsku mafiju (napaćenu u krajnjem slučaju) ganjali ometajući ih da svim svojim civiilzacijskim pravom oru i grade preko grobalja, rovareći drevne svetinje, ne želeći da znamo su u stvari oni ti koji sve što rade rade u stvari za dobrobiti naše i njihove djece, za dobrobit društva i ugleda države u svijetu“ – ogorčeno konstatuje ugledni arheolog iz grada podno Rumije.

Podsjetimo, plac (nedavno zatrpan šutom) sa ostacima crkve iz VI vijeka nalazi se uz magistralni put Bar - Ulcinj, 300 metara prije tunela Ćafe, kuda je prije tri godine trebalo da prođe i instalacija Regionalnog vodovoda, ali je upravo zbog vrijednog arheološkog nalaza ova parcela zaobiđena. 

Riječ je o ostacima drevne crkve čije je temelje prošlog mjeseca svojim tijelom branio mještanin Tahir Alibašić kada su „neimari“ pokušali da je zatrpaju šutom.

Nakon toga uslijedile su brojne urgencije sa stručnih adresa i NVO da se prekinu radovi. Nakon dopisa kustosa Zavičajnog muzeja u Baru i Starog grada arheologa Mladena Zagarčanina, Uprava za zaštitu kulturnih dobara formirala je komisiju koja je imala zadatak da utvrdi činjenično stanje i sačini o istom izvještaj.

Komisija u kojoj su bili arheolog Petra Zdravković, arhitekta Milan Jovićević i konzervator Sanja Šoljaga utvrdila je da se na terenu vrše radovi teškom mehanizacijom te da se u rasutoj zemlji vide djelovi grobnih konstrukcija i pravilno tesanog kamenja za koje se vjeruje da su ostaci ranohrišćanske crkve.

Radi se, inače, o crkvi koju spominje u svom kapitalnom djelu „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“ čuveni arheolog, etnolog i istoričar Pavle Rovinski. Posebnu pažnju posvetio joj je i arheolog Đurđe Bošković u monografiji „Stari Bar“ u kojoj navodi da se mještani na tom mjestu još početkom 20. vijeka iskopali ostatke crkve. Poznati arheolog smješta crkvu okvirno u kasnoantički-ranovizantijski period.

Crkvu su prilikom arheološkog rekognosciranja evidentirali i arheolozi Omer Peročević i Olivera Velimirović Žižić, koji su zapisali da je nekadašnji vlasnik zemljišta na kojem se nalaze tragovi bazilike Mirto Barović ispričao da je crkva bila sazidana na hridini zaljevskog polja, uzidana od pritesnog kamena u malteru, dok su grobnice oko nje bile sazidane od velikih opeka odnosno „tegula“.

Pomenuta stručna komisija je nakon evidentiranog stanja donijela mišljenje da u skladu sa članom 88 Zakona o zaštiti kulturnih dobara potrebno donijeti rešenje kojim će se radovi privremeno obustaviti i obaviti zaštitna arheološka istraživanja.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je nakon dopisa arheologa Mladena Zagarčanina i mišljenja stručne komisije ovakvo rješenje i donijela ali to nije bilo dovoljno da se u potpunosti zaustave radovi na parceli na kojoj se nalaze ostaci ranohrišćanske bazilike i grobovi iz tog perioda.
O ovom rješenju obaviješteni su Ministarstvo kulture, Narodni muzej, Kulturni centar u Baru ali i vlasnica parcele na kojoj se izvode građevisnki radovi Tidža Marinović.

Uprkos, rješenju o privremenoj zabrani, na parceli svakodnevno su u smanjenom intenzitetu obavljani građevinski radovi, odnosno istovarao se šut.

U međuvremenu, Ministarstvo kulture je oborilo rješenje o zabrani građevinskih radova na ovom lokalitetu.

M. Jovanović