Akademski forum: Škole i fakulteti postaju fabrike diploma, poslušnost važnija od znanja

Institucionalni „kanibalizam“, prekomjerna birokratija, negativna selekcija kadrova i sve veći uticaj ličnih i grupnih interesa ozbiljno ugrožavaju obrazovni sistem Crne Gore, upozorio je Akademski forum Crne Gore, koji okuplja profesore Univerziteta Crne Gore. Iz ovog udruženja ocjenjuju da škole i fakulteti sve više gube svoju osnovnu svrhu, jer umjesto znanja, kreativnosti i kritičkog mišljenja u prvi plan dolaze administrativne procedure, formalni rezultati i očuvanje postojećih struktura moći.

Kako objašnjavaju iz Akademskog foruma, institucionalni kanibalizam predstavlja proces u kojem institucija sopstvenim pravilima, postupcima i unutrašnjim sukobima postepeno uništava upravo ono zbog čega je osnovana.

Umjesto da služi građanima i rješava stvarne probleme, takva institucija sve više energije i sredstava troši na održavanje sopstvenog administrativnog aparata.

Posebno upozoravaju da se u takvom sistemu kritičko mišljenje doživljava kao prijetnja, naročito kada dolazi od nezavisnih pojedinaca koji nisu pod kontrolom postojećih struktura.

„Da bi se očuvao postojeći poredak, sistem počinje da odbacuje kritičko mišljenje, naročito kada ono dolazi od intelektualno i politički nezavisnih pojedinaca“, navode iz Foruma.

Istovremeno, kako ističu, unutrašnje interesne grupe bore se za budžet, uticaj i moć, dok se institucionalni resursi sve češće koriste za ostvarivanje privatnih i grupnih interesa.

Takvo okruženje pogoduje širenju klijentelizma, kronizma, nepotizma i korupcije, uz stvaranje nepotrebnih organizacionih struktura.

Posljedica je postepeno urušavanje institucija koje formalno nastavljaju da postoje, ali gube sposobnost da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a vremenom i povjerenje javnosti.

Profesori zatrpani papirima, znanje postaje sporedno
Akademski forum posebno ukazuje na problem hiperbirokratije u obrazovanju.

Nastavnici i profesori, umjesto da najveći dio vremena posvećuju učenicima, studentima, nastavi i naučnom radu, sve više su opterećeni popunjavanjem formulara, tabela, izvještaja i planova.

Pri tome se uspješnost obrazovnih ustanova sve češće procjenjuje na osnovu administrativne urednosti, a ne stvarnog kvaliteta znanja.

„Uspjeh obrazovne ustanove sve češće se mjeri urednošću dokumentacije, a ne stvarnim nivoom znanja, pismenosti, kreativnosti i sposobnosti kritičkog mišljenja. Vaspitno-obrazovni proces tako postaje sporedna aktivnost“, upozoravaju iz Foruma.

U takvim okolnostima, dodaju, kriterijumi ocjenjivanja postepeno slabe, kvalitet obrazovanja opada, a diplome gube stvarnu vrijednost.

Paradoks je, prema njihovoj ocjeni, što institucije koje bi trebalo da stvaraju znanje svojim načinom funkcionisanja upravo to znanje obezvređuju.

Škole i fakulteti postaju fabrike diploma i statistike
Iz Akademskog foruma upozoravaju i da obrazovne ustanove sve više liče na fabrike za polaganje standardizovanih testova, umjesto na mjesta na kojima se razvijaju znanje, razumijevanje i samostalno razmišljanje.

Posebno ukazuju na pojavu takozvanog „pseudoznanja“, odnosno učenja koje se svodi na mehaničko pamćenje informacija radi polaganja ispita.

„Znanje koje se stiče isključivo radi mehaničkog reprodukovanja informacija može se označiti kao pseudoznanje“, ističu iz Foruma.

Objašnjavaju da takvo znanje najčešće ne traje dugo, jer nije zasnovano na razumijevanju, povezivanju činjenica i njihovoj praktičnoj primjeni.

„Obrazovna institucija tada prestaje da proizvodi obrazovane mlade ljude, osposobljene temeljnim i funkcionalnim znanjem, i počinje da proizvodi prvenstveno statistiku“, naglašavaju.

Kao posljedicu navode inflaciju ocjena, diploma i formalnog znanja, dok njihova stvarna vrijednost istovremeno opada.

Negativna selekcija: Poslušni napreduju, najbolji odlaze
Jednu od najopasnijih posljedica institucionalnog kanibalizma, prema ocjeni Akademskog foruma, predstavlja negativna selekcija kadrova.

Riječ je o pojavi u kojoj sistem nagrađuje prosječnost, poslušnost i prilagođavanje nadređenima, dok istovremeno zanemaruje ili kažnjava stručnost, originalnost i argumentovanu kritiku.

„Kada sistem nagrađuje prosječnost i poslušnost, a zanemaruje ili kažnjava originalnost, kritičko mišljenje, argumentovani otpor, stroge kriterijume i naučnu i stručnu kompetitivnost, on postepeno potiskuje upravo one pojedince koji bi mogli doprinijeti njegovom razvoju“, poručuju profesori.

U takvom ambijentu, kako objašnjavaju, najbolji nastavnici, profesori i studenti sve češće napuštaju sistem ili odustaju od pokušaja da ga unaprijede.

Njihovo mjesto zauzimaju oni kojima odgovara postojeće stanje, koji ne postavljaju pitanja i spremni su da prihvate svaki zahtjev nadređenih.

Na taj način obrazovne ustanove ne gube samo kvalitetne kadrove, već i sposobnost da se same razvijaju i obnavljaju.

Iz Foruma upozoravaju da se tako troše ogromna sredstva na stvaranje privida obrazovanja, dok društvo postepeno gubi sposobnost racionalnog razmišljanja, kritičkog rasuđivanja i stvarnog napretka.

Pretjerana centralizacija guši inicijativu i troši novac
Akademski forum ukazuje i na problem pretjerane centralizacije institucija, koja, prema njihovoj ocjeni, stvara tri ozbiljne slabosti.

Prva je informaciono zagušenje, kada centralni organi pokušavaju da odlučuju o svemu, zbog čega postaju preopterećeni i sve manje sposobni da donose pravovremene i kvalitetne odluke.

Druga je gubitak lokalne inicijative, jer organizacione jedinice koje za svaku odluku moraju tražiti saglasnost centrale postepeno prestaju da samostalno razmišljaju i djeluju.

„Kreativnost i odgovornost zamjenjuju pasivnost, apatija i puko izvršavanje naloga“, upozoravaju iz Foruma.

Treći problem nazivaju „resursnim parazitizmom“, odnosno situacijom u kojoj predimenzionirani centralni aparat troši sve više novca na administraciju, menadžment, reprezentaciju, brendiranje i marketing, umjesto na neposredan razvoj obrazovanja.

Kako objašnjavaju, ovi procesi međusobno se podstiču i stvaraju zatvoreni krug iz kojeg institucije sve teže izlaze.

Rješenje je vraćanje znanja, profesora i studenata u središte obrazovanja
Iz Akademskog foruma poručuju da je decentralizacija jedan od ključnih preduslova za oporavak institucija.

To, prema njihovom stavu, podrazumijeva vraćanje stvarne odgovornosti, samostalnosti i resursa onima koji neposredno obavljaju osnovne poslove u obrazovnom sistemu.

U praksi bi to značilo manje nepotrebne administracije, veću stručnu autonomiju nastavnika i profesora, kao i uspostavljanje jasnih kriterijuma koji nagrađuju znanje, kompetentnost i rezultate, a ne poslušnost i formalno ispunjavanje procedura.

„Centralizacija slabi autonomiju, gubitak autonomije podstiče pasivnost, pasivnost povećava zavisnost od centra, a rast centralnog aparata dodatno iscrpljuje resurse čitavog sistema“, objašnjavaju.

Zaključuju da obrazovanje mora ponovo postati usmjereno na učenike, studente, nastavnike i stvarno znanje, umjesto na birokratske strukture i administrativne pokazatelje.

„Institucija ili reforma koja sve više služi samoj sebi, a sve manje svrsi, nema budućnosti“, zaključuju iz Akademskog foruma Crne Gore.