Knežević: Nećemo zaboraviti 1918. godinu, Podgoričku skupštinu i slavnu pobjedu srpskog naroda
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da je očuvanje sjećanja na srpske žrtve i pobjedu u Prvom svjetskom ratu nacionalna i istorijska obaveza, ocjenjujući da se već decenijama pokušava umanjiti značaj oslobodilačke borbe srpskog naroda.
U intervjuu za portal „Vasojevićka riječ“, povodom 108 godina od završetka Velikog rata, Knežević je govorio o Podgoričkoj skupštini, istorijskoj ulozi Vasojevića, odnosima Srbije i Crne Gore, priznanju nezavisnosti Kosova, položaju Srba u Crnoj Gori, ali i o prijateljstvu sa Aleksandrom Vučićem i mogućim političkim savezima uoči izbora 2027. godine.
Povod za razgovor bio je 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, koji za srpski narod ima i posebno značenje kao datum pobjede plaćene ogromnim ljudskim žrtvama. Knežević smatra da je sjećanje na herojstvo srpske vojske, proboj Solunskog fronta i oslobođenje 1918. godine neophodno sačuvati od zaborava i političkih tumačenja koja, prema njegovom mišljenju, potcjenjuju značaj tih događaja.
„Prvi svjetski rat, i žrtva koju je podnio srpski narod u tom razdoblju, skoro tri decenije se pokušavaju minimizirati, amnezirati, i predstaviti kao uzaludno žrtvovanje i borba za oslobođenje južnoslovenskih naroda“, kazao je Knežević.
On je kritikovao i pojedine istoričare koji ujedinjenje od 1. decembra 1918. godine predstavljaju kao tragičan događaj za Crnu Goru.
„Zato je važno da čuvamo sjećanje na ovaj i slične datume, jer je Prvi svjetski rat slavna epopeja srpskog i crnogorskog naroda koju nijedan drugi narod nije imao“, istakao je predsjednik DNP-a.
Podgorička skupština i istorijsko nasljeđe
Govoreći o Podgoričkoj skupštini i ujedinjenju Crne Gore i Srbije 1918. godine, događajima koji i danas izazivaju političke i istorijske sporove, Knežević je ocijenio da je ujedinjenje predstavljalo izraz tadašnjih istorijskih okolnosti i narodne volje.
„Ujedinjenje je bio nezaustavljiv državni proces koji niko nije mogao zaustaviti“, poručio je.
Prema njegovim riječima, pokušaji da se kroz rezolucije i drugačija tumačenja ospori nasljeđe Podgoričke skupštine neće trajno promijeniti istorijsko pamćenje.
Knežević je izrazio uvjerenje da će nove generacije biti dostojne odluka svojih predaka, ističući da su Srbija i Crna Gora kao dvije tadašnje nezavisne države učestvovale u stvaranju zajedničke države.
Riječ je, inače, o pitanju oko kojeg u Crnoj Gori postoje različita istorijska tumačenja, naročito kada je riječ o legitimitetu odluka Podgoričke skupštine i načinu ujedinjenja.
Vasojevići zapostavljeni jer su se izjašnjavali kao Srbi
Poseban dio intervjua posvećen je Vasojevićima i Polimlju, njihovoj ulozi u oslobodilačkim ratovima i istorijskom nasljeđu koje su ostavili vojvoda Petar Bojović, general Radomir Vešović i vojvoda Lakić Vojvodić.
Knežević je ocijenio da se o njihovim zaslugama i istorijskoj ulozi Vasojevića nedovoljno govori u obrazovnom sistemu i javnom životu.
„Vasojevići kao najveće srpsko pleme neopravdano su zapostavljeni u istorijskim udžbenicima, simpozijumima, akademskim raspravama“, naveo je.
On smatra da je razlog takvog odnosa upravo nacionalno izjašnjavanje stanovništva ovog kraja.
„Nemam dilemu da je razlog taj što su se Vasojevići dominantno izjašnjavali kao Srbi, što nikako ne odgovara projektu čipovanja crnogorske istorije sa kojim se suočavamo od 2006. godine“, poručio je Knežević.
Priznanje Kosova kao prepreka odnosima Srbije i Crne Gore
Jedna od najoštrijih poruka odnosila se na odluku Crne Gore da 2008. godine prizna nezavisnost tzv. Kosova.
Knežević smatra da ta odluka predstavlja ključnu prepreku uspostavljanju bližih odnosa Beograda i Podgorice, uprkos istorijskim, duhovnim, kulturnim i porodičnim vezama.
„Crna Gora je bila dužna da pomogne Srbiji očuvavnje njenog teritorijalnog integriteta i da joj ne zabada nož u leđa priznajući tzv. državu Kosovo“, kazao je Knežević.
On je poručio da se bez preispitivanja takve odluke teško može govoriti o suštinskom poboljšanju odnosa dvije države.
„Sve dok se ne pocijepa ta najcrnja stranica crnogorske istorije, teško da možemo govoriti o poboljšanju odnosa naše dvije bratske države“, naglasio je.
U istom kontekstu ukazao je i na, kako smatra, neriješena nacionalna pitanja Srba u Crnoj Gori.
Posebno je izdvojio status srpskog jezika, dvojno državljanstvo, državne simbole i nastojanja da se Srbi, prema njegovoj ocjeni, predstave kao nacionalna manjina u državi u čijem su stvaranju učestvovali kroz vjekove.
Knežević je naglasio da ta pitanja ostaju otvorena i pored činjenice da dio srpskih političkih predstavnika učestvuje u vlasti.
O Vučiću: Nemam stotinu obraza da bih od izbora do izbora po jedan odbacivao
Govoreći o odnosu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Knežević je naglasio da njihovo prijateljstvo nije nastalo iz ličnih interesa, već iz političkog razumijevanja i podrške politici koju Vučić zastupa.
Poručio je da politički rezultati, promjene okolnosti i izborna iskušenja ne mogu biti razlog da se odrekne ljudi sa kojima je izgradio prijateljske odnose.
„Prvo, ja sam podržavao i podržavam politiku Aleksandra Vučića, iz tog političkog odnosa rodilo se naše prijateljstvo“, kazao je Knežević.
On je objasnio da ima prijatelje sa kojima se politički ne slaže, ali da je u slučaju Vučića prijateljstvo nastalo nakon što je podržao njegovu viziju razvoja Srbije.
Posebno je naglasio da nije razmišljao o promjeni političkog stava nakon izbora od 25. oktobra.
Ni u jednom trenutku, nije, veli, razmišljao da "preleti" nakon 25. oktobra, "jer koliko god to zvučalo patetično, nemam stotinu obraza da bih mogao od izbora do izbora po jedan odbacivati“.
Svoje shvatanje političke i lične lojalnosti sažeo je u poruci:
„Prijatelje, ma iz kog društvenog miljea bili, nikad ne ostavljam u nevolji.“
DNP otvoren za saradnju sa doskorašnjim partnerima, ali pod određenim uslovima
U dijelu razgovora posvećenom političkoj budućnosti Crne Gore i parlamentarnim izborima 2027. godine, Knežević je govorio i o mogućnosti novih saveza nakon izlaska Demokratske narodne partije iz vlasti.
Naglasio je da DNP ne isključuje saradnju sa doskorašnjim koalicionim partnerima, ali da osnov za eventualni dogovor mora biti prihvatanje ideoloških i programskih principa njegove stranke.
„Spremni smo na svaki vid političke saradnje sa doskorašnjim koalicionim partnerima ako im je prihvatljiva naša ideološka i programska platforma“, rekao je Knežević.
Kada je riječ o konkretnim koalicionim aranžmanima, naglasio je da konačnu odluku neće donositi samostalno, već da će o tome odlučivati nadležni stranački organi.
Takvim odgovorom ostavio je otvoren prostor za buduće političke dogovore, ali bez najavljivanja konkretnih saveznika ili koalicija.
Za kraj – poruka vojvode Živojina Mišića
Na pitanje koju bi istorijsku pouku srpski narod trebalo da sačuva za budućnost, posebno u vremenu savremenih političkih i geopolitičkih izazova, Knežević je odgovorio riječima koje se pripisuju slavnom srpskom vojvodi Živojinu Mišiću: „Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.“
Ocijenio je da upravo te riječi predstavljaju najbolju poruku srpskom narodu u vremenu neizvjesnosti i brojnih izazova.
Intervju Milana Kneževića za „Vasojevićku riječ“, objavljen povodom 108 godina od završetka Prvog svjetskog rata, tako je obuhvatio širok raspon istorijskih, nacionalnih i političkih tema – od stradanja i pobjede srpske vojske 1918. godine, preko Podgoričke skupštine i uloge Vasojevića, do savremenih odnosa Srbije i Crne Gore i budućih političkih saveza.
Zajednička nit njegovih poruka jeste stav da istorijsko pamćenje, nacionalni identitet i savremena politička pitanja ne mogu biti posmatrani potpuno odvojeno. Knežević je ponovio svoje protivljenje priznanju nezavisnosti Kosova i ukazao na potrebu rješavanja statusa srpskog jezika, državljanstva i nacionalnih simbola, dok je u političkom dijelu razgovora naglasio značaj principijelnosti i lične lojalnosti.
