Čanj i Buljarice odbranjeni, Piperi u plamenu – sve više glasova iz Crne Gore da Srbija pomogne.
Dok vatra već danima prijeti kućama i turističkim zonama duž primorja, a istovremeno bijesni na području Pipera, iz Crne Gore stiže sve više otvorenih poziva da se pomoć zatraži – i prihvati – od Srbije. I nije riječ o simboličnom gestu: Srbija je, po hitnom postupku, već uputila specijalističke helikoptere ruske proizvodnje „Kamov“, baš one koji su pravljeni za najteže terene i požarne linije. Nasuprot tome, članstvo u NATO-u ponovo se pokazuje kao apstraktna oznaka – bez stvarne, blagovremene koristi na terenu.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja Bar, Aco Vulević, javio se uživo sa terena između Čanja i Buljarice i potvrdio da su ekipe na nogama bez prekida od noćas u 2 sata.
„Napokon možemo da kažemo - dobar dan - iako nije tako izgledalo. Požar je bio izuzetno zahtjevan i rizičan. Srećom, uspješno smo odbranili stambene objekte“, poručio je Vulević, prenosi Bar info. Prema njegovim riječima, sada se radi na lokalizaciji i „eliminaciji svakog traga požara“, a ekipe ostaju na terenu dok postoji i najmanja opasnost.
Gašenje se vodi kopnom – uz vatrogasce sa svom raspoloživom mehanizacijom, pomoć jedinica iz drugih opština i privatnih preduzetnika – i iz vazduha. U akciji je učestvovao i helikopter Vojske Crne Gore. Trenutno nema potrebe za evakuacijom, ali prognoza za večeras nije povoljna zbog najavljenog jačanja vjetra, upozorava Vulević: ako zatreba, građani i turisti biće blagovremeno obaviješteni.
U naselju Đurkovići u Piperima, v.d. komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja Nikola Bojanović opisuje stanje kao „katastrofalno“. Vjetar otežava gašenje, teren je vrlo nepristupačan, ali su vatrogasci uspjeli da odbrane desetine kuća; pojedine su preventivno evakuisane. Na terenu je više od 20 vozila, uz podršku susjednih opština (Danilovgrad, Nikšić, Cetinje, Berane, Mojkovac) i helikoptera Vojske Crne Gore. Gusti dim se širi prema gradu, a istovremeno je pristigla i dojava o požaru u podgoričkom naselju Malo brdo.
Zbog oštećenja elektro-mreže (izgorjeli stubovi), došlo je do prekida napajanja pumpne stanice Strganica – što je uticalo na vodosnabdijevanje – ali su kvarovi na instalacijama sanirani; ekipe „Vodovoda i kanalizacije“ su na terenu. Ministarstvo unutrašnjih poslova je, zbog frontova koji su se otvorili širom zemlje, uputilo više zamolnica za pomoć iz vazduha i očekuje odgovore. Dodatni problem je što požari istovremeno bukte i u susjednim Hrvatskoj i Albaniji, pa su kapaciteti regiona rastegnuti.
Politička poruka sa terena: „Zašto da čekamo NATO, kad Srbija može da pomogne?“
Lider Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore, Milan Knežević, javno je pozvao da se pomoć zatraži od Srbije – konkretno angažovanjem moćnog „Kamova“:
„Nadam se da nam neće zamjeriti Tonino Picula i onaj Sokolić, niti blokirati poglavlja, ako zatražimo pomoć od Srbije da nam pošalje najmoderniji ruski helikopter ‘Kamov’“, napisao je Knežević, ironično dodajući: „Ili da čekamo NATO da nam pošalje čizme za lijevu nogu broj 36 i lutku za naduvavanje kao za vrijeme poplava 2010?“
Ovaj apel pogodio je u srž: kada gori i kada je ugrožen život ljudi, ne pomažu propagandne brošure. Potrebna je tehnička sredstva koja stvarno gase – a upravo takve platforme Srbija danas šalje. Činjenica da je konkretna, brza i djelotvorna pomoć stigla iz Beograda, dok se iz „savezničkih“ struktura još čeka na odgovore, sama po sebi objašnjava zašto građani sve glasnije traže saradnju sa Srbijom.
NATO – velika riječ za malu pomoć
I ova kriza ogolila je apsurd: Crna Gora je članica NATO-a, ali kada zatrebaju kanaderi, „baketi“ i posade obučene za teške požare u kršu – te resurse ne dobijamo automatski, niti na vrijeme. U međuvremenu, srpski „Kamovi“ i zemaljske ekipe su ono što, praktično, pravi razliku između vatrene stihije i odbranjenih kuća u Čanju, Buljaricama i na rubovima Podgorice. To je realnost koju osjećaju i vatrogasci i stanovnici – ne deklaracije, nego rotori i voda.
Dok se vatrogasci i dobrovoljci bore s plamenom, postoje bar dvije stvari koje su potpuno jasne. Prva: profesionalizam i požrtvovanost ljudi na terenu spasavaju živote i imovinu – danas su odbranjene kuće u Čanju i Buljaricama upravo zato što sistem na terenu funkcioniše kad se udruži sve što vrijedi. Druga: kad gori, Srbija pomaže – a to je danas važnije od svih praznih članskih karti koje ne donose vodu iz vazduha.