Jubilej Nikoljdanskog ustava – podsjećanje na početke moderne Crne Gore

Skupština Crne Gore upriličila je juče okrugli sto posvećen obilježavanju 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, sa ciljem da se kroz stručnu i akademsku raspravu dodatno afirmiše značaj prvog crnogorskog ustava i njegov uticaj na demokratski i parlamentarni razvoj države.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić istakao je da će zbornik radova predstavljenih na okruglom stolu ostati trajno svjedočanstvo odnosa jedne generacije prema velikom istorijskom činu donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru. Naglasio je da je od posebnog značaja da izrečene poruke i zaključci budu sačuvani i preneseni na pravi način, kao svjedočanstvo vremena i odgovornosti prema državnoj i demokratskoj tradiciji.

Predsjednik Skupštine podsjetio je da je Ustav iz 1905. godine, za svoje vrijeme izuzetno moderan, proizveo značajne političke posljedice, uključujući razvoj partijskog sistema i prelazak Crne Gore iz autokratskog u parlamentarno uređenje. Iako je taj proces u početku imao određene nedostatke, ostvareni su krupni iskoraci koji su omogućili da politički život u Knjaževini Crnoj Gori zaživi u punom kapacitetu.

Mandić je istakao da su iskustva iz tog perioda dragocjena i za savremene političare, jer pokazuju kako su postavljeni temelji parlamentarizma i na koji način je nova politička energija mijenjala Crnu Goru. Prema njegovim riječima, upravo zato je Skupština Crne Gore imala namjeru da ovaj jubilej obilježi na dostojanstven način, imajući u vidu snažan pečat koji je taj istorijski trenutak ostavio i na današnje generacije.

U tom kontekstu, Mandić je naglasio da demokratija predstavlja proces koji sazrijeva i koji se uči, suočavajući se sa novim izazovima na koje svaka generacija mora da ponudi svoje odgovore.

Kako je zaključio, preci iz vremena Knjaževine Crne Gore dali su odgovore na izazove svog doba, a odgovornost savremene generacije jeste da ponudi sopstvena rješenja. Skupovi poput ovog, kako je ocijenio, nesumnjivo doprinose tome da Crna Gora može da kaže da je 120 godina od donošenja Ustava obilježila na dostojan i odgovoran način.

Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović ukazao je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Ustava iz 1905. godine afirmiše jedan od najznačajnijih momenata u savremenoj istoriji Crne Gore, kojim je država ušla u krug modernih, ustavno zaokruženih političkih sistema. Ocijenio je da je za tadašnje vrijeme taj čin imao izuzetan značaj i da je u širem regionalnom kontekstu predstavljao gotovo revolucionaran iskorak.

Božović je naglasio da je sama svijest o značaju ovog ustavnog dokumenta od posebne važnosti, imajući u vidu njegov sadržaj i dugoročne implikacije koje su prisutne od 1905. godine do danas. Prema njegovim riječima, instituti i principi sadržani u Ustavu, ne samo pravni već i društveni, čine temelj koji je imao i ima snažan uticaj na ukupni razvoj i funkcionisanje crnogorskog društva.

Izrazio je zadovoljstvo što je jubilej obilježen kroz ovako sadržajan i reprezentativan skup, ističući da upravo takav nivo stručne i akademske pažnje ovaj značajan jubilej u potpunosti zaslužuje.

Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Božović istakla je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, prvog pisanog ustava u crnogorskoj istoriji, podsjećamo prelomnog trenutka u kojem su po prvi put jasno uspostavljene granice vlasti i potvrđeno načelo da niko nije iznad Ustava.

Ona je naglasila da Ustav nikada nije bio zamišljen kao puki simbol, već kao suštinski mehanizam ograničavanja moći i zaštite građana. Prema njenim riječima, Ustav mora biti iznad dnevne politike i trenutnih interesa, jer predstavlja temeljni društveni ugovor između države i građana.

Predsjednica Ustavnog odbora ocijenila je da savremeni ustav treba da bude dokument normativnog i društvenog konsenzusa, u kojem se građani prepoznaju i koji stvara osjećaj pravde. Istakla je da je ustavnost neraskidivo povezana sa principom jednakosti građana, iz kojeg se, kako je navela, otvara i pitanje jezika kao osnovnog načina učešća u javnom životu, osvrnuvši se u tom kontekstu i na pitanje srpskog jezika.

Posebno je upozorila da ozbiljan problem nastaje onda kada do povreda Ustava dolazi od strane onih koji su pozvani da ga štite, postavljajući pitanje da li društvo želi Ustav koji postoji samo formalno ili onaj koji se zaista poštuje i primjenjuje u praksi. Božović je zaključila da je gubitak povjerenja građana u institucije najopasnija posljedica neustavnosti, poručivši da se obilježavanje jubileja ne smije zadržati na simbolici, već da je neophodno vratiti Ustavu njegovo izvorno značenje – da bude iznad vlasti i u službi naroda.

U radu skupa učestvovali su brojni istaknuti predstavnici pravne i akademske zajednice iz Crne Gore i regiona, među kojima su Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Dobrila Kacarska, sudija Ustavnog suda Republike Sjeverne Makedonije, prof. dr Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Srbije, Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije, dr Radenko Šćekić, naučni savjetnik Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, Ivan Petrović Njegoš, potomak porodice Petrović Njegoš, Dragan Šoć, advokat, prof. dr Savo Marković, rektor Univerziteta Mediteran, Dragan Bojović, predsjednik Zakonodavnog odbora, dr Marijan Premović, vanredni profesor Univerziteta Crne Gore, dr Žarko Leković, viši naučni saradnik Istorijskog instituta, mr Matija Stojanović, doktorand istorije prava, Jovan Markuš, političar, publicista, novinar i istoričar, mr Filip Vučetić, viši istraživač Istorijskog instituta, mr Ivan Radulović, saradnik u istraživanju Istorijskog instituta, dr Veselin Vesko Mićanović, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i prof. dr Dalibor Elezović, docent Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Okruglim stolom moderirao je prof. dr Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama.

Učesnici su kroz izlaganja i diskusiju ukazali na istorijski, pravni i društveni značaj Ustava iz 1905. godine, kao i na njegovu ulogu u oblikovanju savremenog ustavnopravnog i parlamentarnog sistema Crne Gore.