Mijenja se Zakon o legalizaciji objekata: Produženi rokovi i manje prepreka
Vlada Crne Gore uputila je u skupštinsku proceduru Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, s ciljem ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa legalizacije, koji traje godinama i obuhvata desetine hiljada nelegalno izgrađenih objekata širom zemlje. Kako je saopšteno, izmjene se odnose na važne odredbe važećeg zakona koji je stupio na snagu u avgustu 2025. godine, a donose se nakon višemjesečne primjene propisa i uočenih problema u praksi, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, Zajednicom opština i nadležnim državnim organima.
Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na izmjenu člana 9, kojom se precizira da se bespravni objekti evidentirani na ortofoto snimku iz 2018. godine mogu legalizovati ukoliko se utvrdi da nakon tog perioda nisu dograđivani, nadograđivani niti im je mijenjana bruto površina ili spratnost.
„Utvrđivanje stvarnog stanja vršiće komisija nadležnog organa, a konstatacija o usklađenosti sa snimkom biće sastavni dio zapisnika sa terena. Za objekte za koje je u ranijim postupcima već ovjeren elaborat premjera izvedenog stanja, predviđeno je da se taj elaborat neće ponovo ovjeravati u katastru“, navode u Vladi.
Izmjenama se briše i uslov minimalne udaljenosti objekta od granice susjedne katastarske parcele, bez obzira na površinu objekta. Ovaj uslov, kako je obrazloženo, često je predstavljao prepreku u legalizaciji, naročito u slučajevima kada vlasnici susjednih parcela nijesu davali saglasnost, iako objekti postoje decenijama i njihov položaj nije moguće izmjeniti bez velikih tehničkih i finansijskih posljedica.
Izmjene su predložene i u članu 33, kojim se preciziraju izuzeci od zabrane raspolaganja bespravnim objektima.
„Tako će, i pored upisane zabilježbe u katastru, biti dozvoljeni upis hipoteke, zaključenje ugovora o zakupu, nasljeđivanje, dioba među nasljednicima, pokloni između srodnika prvog nasljednog reda, kao i promet nepokretnosti po osnovu sudskih odluka ili u izvršnom postupku. Dozvoljeno je i obavljanje privredne djelatnosti do isteka roka od 36 mjeseci od stupanja zakona na snagu“, ističe se u obrazloženju.
Omogućava se promet objekata sa zabilješkom da nemaju upotrebnu dozvolu, ukoliko su izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom ili drugim aktom kojim je gradnja bila dozvoljena.
Predlog zakona predviđa produženje više zakonskih rokova. Između ostalog, rok za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u katastar produžava se sa šest na 12 mjeseci, dok se rok za uspostavljanje evidencije bespravnih objekata na lokalnom nivou produžava na 18 mjeseci.
Jedna od novina je i uvođenje posebne procedure za objekte koji nijesu vidljivi na satelitskim ili aerofotogrametrijskim snimcima.
„Vlasnici će moći da dokažu da je objekat izgrađen prije jula 2025. godine putem elaborata i nalaza vještaka građevinske struke, uz odgovarajuću dokumentaciju, poput računa za struju i vodu ili dokaza o plaćenom porezu“, piše u obrazloženju.
U obrazloženju se navodi da je osnovni cilj predloženih izmjena da se proces legalizacije učini efikasnijim i da se omogući legalizacija najvećeg mogućeg broja objekata u roku od pet godina, kako je i predviđeno važećim zakonom.
Od početka procesa legalizacije podnijeto je više od 60.000 zahtjeva, dok je do sada donijeto oko 3.250 rješenja.
Predlog zakona biće razmatran u Skupštini Crne Gore, a ukoliko bude usvojen, stupiće na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Prema neformalnim procjenama u Baru ima više od 20.000 bespravnih građevinskih objekata, a do sredine decembra prošle godine predato je 12.000 zahtjeva za legalizaciju istih.
