Da Albanci slave Skenderbega kao svog najvećeg nacionalnog junaka nije nepoznato. U poslednje vrijeme njemu se podižu spomenici širom regiona, od Tirane preko Prištine, Bujanovca, Skoplja, Kumanova, Preševa do Tuzi, Ulcinja, na prostorima naseljenim Albancima.
Njihove komšije Srbi sa odobravanjem gledaju na afirmisanje ove značajne istorijske ličnosti i znamenitog borca protiv otomanske okupacije. Sinoć je u emisiji "Slobodna zona" na TV Prva nedavno otkrivanje spomen obilježja Skenderbegu pozdravio i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Kako je rekao, da je živ danas znameniti vojvoda i junak iz Kuča Marko Miljanov Popović, otišao bi sa zdravicom u Tuzi da čestita komšijama, o kojima je ostavio mnogo pozitivnih svjedočanstava u svojim pisanim ostvarenjima.
Podsjetimo, Ardijan Klosi, pokojni albanski pisac, publicista, albanolog, prevodilac i novinar, izazvao je svojevremeno pravu buru na televiziji kada je u jednoj emisiji na albanskoj TV iznio podatke o porijeklu Đurađa (Đerđa) Kastriota Skenderbega, plemića koji je predvodio ustanak protiv Otomanskog carstva!
Klosi je potencirao poznatu činjenicu da ga je rodila majka Vojislava iz ugledne srpske plemićke porodice Branković, ali i da mu je i otac Srbin – po imenu Ivan ili Jovan.
To argumentuje proučavanjem starih spisa prema kojima su deci u to vreme na tom području davana vizantijska imena poput Konstantina ili Đerđa. On je rekao i da Skenderbeg nije razvio nikakvu albansku nacionalnu zastavu već vizantijsku. Nedvosmisleno je rekao da je bio pravoslavac, naglasivši da mu je rođeni brat bio čak pravoslavni monah. Podsjetio je Klosi je i da se vratio Skenderbeg nakon što se oteo iz okova Otomana - u hrišćansku vjeru. Na pitanje voditelja - da li katoličku, odgovorio je da o tome ne postoji dokazi, implicirajući da se vratio u svoju prvobitnu, pravoslavnu vjeru.
Klosi bio istaknuti albanski intelektualac,izuzetno školovan čovjek, koji je diplomirao je albansku književnost u Tirani. Doktorirao je njemačku književnost na Univerzitetu u Insbruku. Potiče iz ugledne porodice, otac mu je bio ministar pravde za vrijeme Envera Hodže. Bio je oženjen Njemicom Jutom, fotografkinjom, i otac je dvije ćerke. Izvršio je samoubistvo u aprilu 2012. godine, u 54. godini. U toku bogate karijere bio je i direktor albanske nacionalne televizije.
Abazović: I otac i majka Skenderbegu su Srbi
Pored brata monaha, i Skenderbegov otac Jovan negdje se pominje kao Ivan) sahranjen je u manastiru Hilandar, Srpske pravoslavne crkve. Danas Skenderbega Albanci veličaju kao svog heroja jer je živio na prostoru današnje Albanije iako je porijeklom Srbin i prije turčenja bio pravoslavac.
Dok je obavljao funkciju crnogorskog premijera Dritan Abazović, etnički Albanac, rekao je da je Skenderbeg pomirljiva ličnost za ovaj region i pripada svakome, i Srbima i Albancima.
"Istorija ovde na Balkanu nije čitana na pravi način. Znate da je njegova majka bila Srpkinja, i otac i da je on bio neko ko se prvi suprotstavio na tom prostoru Otomanskoj imperiji" - kazao je Abazović u gostovanju na IN4S TV, što možete vidjeti u jednom od dva video priloga koja objavljujemo.