Dobrosavljević: Predstavnici Srba da budu važan faktor u Spajićevoj Vladi

Vlada Crne Gore u kojoj se ne nađu i politički predstavnici Srba neće imati tropetinsku većinu za donošenje sistemskih zakona, a s druge strane dobiće jaku opoziciju, stav je političkog konsultanta Vladimira Dobrosavljevića.

Predsjednik Jakov Milatović nakon višednevnih konsultacija sa predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka rekao je da ga je Spajić uvjerio da ima većinu od 44 poslanika, i to iz Pokreta Evropa sad, Demokrata, Bošnjačke stranke, SNP-a, kao i stranaka Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, dok je određeni broj stranaka, prvenstveno iz koalicije Za buducćnost Crne Gore, istakao spremnost da podrži lidera PES tek nakon eventualnog dogovora o Vladi.

 Sada već kandidat za premijera Milojko Spajić kao nosilac liste Evrope sad, kaže Dobrosavljević za Sputnjik, u najmanju ruku trapavo je vodio ove pregovore – čak ni u okviru koalicije koja je dobila 24 poslanička mjesta nije do kraja obezbjedio podršku.

Dobrosavljević podsjeća da su poslanici Ujedinjene Crne Gore i Civisa rekli da podržavaju da Spajić bude kandidat za mandatara, ali da će s druge odlučiti da li će da glasaju za vladu zavisno od toga kakav će biti njen sastav.

Za njega je sporna i žurba Spajića da obezbijedi minimalnu većinu poslanika, što po njemu govori o njegovoj namjeri da još neke potencijalne partnere za sastav vlade dovede pred svršen čin s ponudom po sistemu „uzmi ili ostavi“.

 „Tu prije svega mislim na koaliciju Za budućnost Crne Gore, SNP pa čak i Abazovicćevu URA“, precizira Dobrosavljević, napominjući da je Evropa sad požurila da se dogovori s Demokratama Alekse Bečića, a da je s druge strane primjetno da su stranke manjinskih etničkih zajednica nastupile koordinirano i sa prilično arogantnim zahtjevima.

Kao primjer navodi Bošnjačku stranku koja je tražila 4-5 ministarstava, potpredsjedničko mjesto, sektor bezbjednosti, Ministarstvo spoljnih poslova…

„Očigledno su politički predstavnici manjih etničkih zajednica osetili tu slabost u pristupu Spajića i u njegovoj lako obećanoj brzini u formiranju vlade i zato ispostavili svoj zahtev. Iz tog razloga uprkos prilično čistoj situaciji potrebna većina nije formirana.

Ovo je jedna vrsta iznuđenog poteza od strane Evrope sad“, komentariše Dobrosavljević, napominjući da najveću zebnju ipak izaziva to što očigledno postoji otpor da predstavnici srpske zajednice u Crnoj Gori participiraju u vlasti.

U krajnjem slučaju, kako primećuje, Srbi su se u Crnoj Gori navikli na loše stvari, njih mjesto u opoziciji neće mnogo ni uplašiti niti će ih učiniti malodušnijima, ali će buduće vlasti dobiti jakog protivnika.

 „Političke predstavnike Srba u Crnoj Gori tjeraju u prilično opasno društvo, to je opozicija gdje će biti DPS i Dritan Abazović. Većina od 41 ili čak 43 poslanika, ako se i SNP nađe u ovom kolopletu, nije nešto što garantuje održivost ove vlade, pogotovu ne garantuje da će vlada biti u kapcitetu da donese sve one reformske zakone koje su crnogorskom društvu neophodni“, upozorava Dobrosavljević.

On podsjeća i na to da se američki izaslanik Gabrijel Eskobar grubo umiješao u formiranje crnogorske vlade ispostavljajući uslove među kojima su i odnos prema ukrajinskoj krizi.

„Tu je jedna stvar zaista problematična –podržavanje politike NATO pakta u Ukrajini, ne podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine nego politike jednog vojnog saveza u nekoj zemlji koja je u sukobu sa trećom stranom. To je poprilično agresivan stav. Velike sile uvijek imaju svojih ambicija i interesa, ali u kojoj mjeri će i to ostvariti na određenoj teritoriji prije svega zavisi od političkih elita te države. A nije da se ne može naći prostor za pregovore između maksimalističkih zahtjeva stranaca i onoga što su interesi vaših građana ako imate političku elitu od integriteta“, mišljenja je Dobrosavljević.