Mandić: Svanulo je jutro za novu Crnu Goru, Ustav mora da se mijenja, a Srbi i srpski jezik su ovdje svoji na svome

Andrija Mandić je u intervjuu za „Pobjedu“, povodom šeste godišnjice izbora od 30. avgusta 2020. godine, poručio da je tom promjenom vlasti u Crnu Goru stigla sloboda, ali i da sada predstoji druga, ne manje važna faza – izgradnja pomirene, demokratske i evropske Crne Gore u kojoj će i srpski narod imati puna prava, uključujući pitanje statusa srpskog jezika i promjene ustava.

Šest godina nakon istorijskih izbora 30. avgusta 2020. godine, kojima je posle tri decenije okončana vlast Demokratske partije socijalista, predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić ocjenjuje da je najvažnija tekovina tog datuma bila – sloboda.

Mandić u razgovoru za „Pobjedu“ kaže da Crna Gora danas stoji pred samim ulaskom u Evropsku uniju, ali da evropski put za njega nije samo pitanje ekonomije i institucija, već i pitanje unutrašnjeg pomirenja i ispravljanja nepravdi koje su, kako ocjenjuje, decenijama opterećivale crnogorsko društvo.

„Želimo da se realističnom, pametnom i trezvenom politikom liječe rane koje su ovom narodu nošene gotovo čitav jedan vijek, da se iskopani rovovi zatrpavaju i da se kroz realni dijalog i dogovor naše društvo unapređuje i zaista postaje bolje“, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, politika pomirenja nije kratkoročni politički program, već platforma na kojoj treba graditi budućnost Crne Gore. Zato je, kako najavljuje, Nova srpska demokratija spremna da već u septembru razgovara sa predstavnicima parlamentarne većine, ali i sa svima koji to žele, o deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori.

Mandić posebno naglašava da 30. avgust 2020. godine zauzima posebno mjesto u novijoj crnogorskoj istoriji jer je, kako kaže, prvi put vlast promijenjena mirnim putem, nakon decenija dominacije jednog političkog sistema.

Posebno mjesto u tom procesu, prema njegovoj ocjeni, imale su veličanstvene litije Srpske pravoslavne crkve, koje su stotine hiljada ljudi izvele na ulice Crne Gore.

„Ako zaista hoćemo da podvučemo crtu, tačka tadašnjeg objedinjavanja bio je odnos prema svetinjama Srpske pravoslavne crkve“, rekao je Mandić, dodajući da se tada postavilo elementarno pitanje ljudske i narodne slobode, na koje je narod odgovorio litijama.

„Svakako, nakon promjene vlasti – prvo i najvažnije – stigla je sloboda“, naglasio je predsjednik Skupštine.

On smatra da su poslije 2020. godine stvoreni uslovi da se ispravljaju i brojne nepravde prema srpskom narodu u Crnoj Gori, podsjećajući da su Srbi, kako navodi, tokom prethodnog režima bili dominantno zastupljeni među nezaposlenima i diskriminisani prilikom zapošljavanja u državnim službama i javnim preduzećima.

„Opštepoznato je da su na biroima za zapošljavanje dominantno bili moji sunarodnici, pripadnici srpskog naroda. Takva diskriminacija više nije moguća“, kazao je Mandić.

„Srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod“
Posebno snažne poruke Mandić je uputio govoreći o položaju srpskog naroda i pitanju identiteta.

Odbacujući pokušaje da se srpski narod u Crnoj Gori dijeli na „prave“ i „manje prave“ Srbe, Mandić je poručio da je srpski identitet u Crnoj Gori autohton i duboko ukorijenjen u njenoj istoriji.

„Srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod“, naglasio je.

Kao dokaz istorijskog kontinuiteta on navodi crkve i manastire širom Crne Gore, posebno na prostoru Stare Crne Gore i Primorja, gdje se, kako podsjeća, na starim freskama nalaze Sveti Simeon Mirotočivi i Sveti Sava.

Mandić posebno ističe Njegoša i istorijski zavjet koji je, prema njegovim riječima, gotovo trista godina nosio ideju oslobođenja i ujedinjenja.

„Zavjet na kojem se uspostavila nekadašnja epska Crna Gora gotovo tri stotine godina nosio je ideju oslobođenja i ujedinjenja, a o tom zavjetu mnogo bolje govorio je onaj koji je bio najbolji u svim našim generacijama – Petar II Petrović Njegoš“, kazao je Mandić.

On period od kraja XVII vijeka do Božića 1916. godine i Mojkovačke bitke posmatra kao istorijsku vertikalu jedne velike ideje, naglašavajući da upravo ta tradicija, po njegovom mišljenju, treba da bude dio savremene političke misli.

„Upravo zato je naše srpstvo izvorno i autentično. Mi se veoma ponosimo precima i Crnom Gorom i upravo zato sam poslao poruku da nama ovdje niko neće izdavati sertifikate o tome da li smo dovoljno Srbi“, poručio je lider NSD.

Pri tome, dodaje, srpski narod ne želi nikome da nameće kako treba da se izjašnjava, ali ne prihvata ni da bilo ko drugome određuje granicu srpstva.

„Ne želim da učestvujem u novim podjelama srpskog naroda“
Mandić se osvrnuo i na aktuelne rasprave oko „integralizma“ i „policentrizma“, ocijenivši da se tim terminima pokušava proizvesti nova podjela među Srbima.

„Primijetio sam da se ovih dana u političkom diskursu pomalo nasilno forsiraju termini poput integralizma i policentrizma i da se na takav način sada pokušava stvoriti još jedna podjela među srpskim narodom“, rekao je Mandić.

On je to uporedio sa „Dvadeset srpskih podela“ koje je opisao Dušan Kovačević, ocjenjujući da je sadašnja podjela vještački konstruisana i da nema stvarni temelj.

„Mislim da je srpski narod prepoznao da je takva podjela danas u potpunosti vještački kreirana i da, za razliku od onih u prošlosti, iza sebe zaista nema nikakav temelj“, kazao je Mandić.

Njegova poruka je da srpski narod u Crnoj Gori ne treba dodatno dijeliti, već okupljati, a da NSD ne namjerava da bude učesnik bilo kakvih akcija koje bi, kako kaže, za cilj imale rušenje interesa srpskog naroda.

„Nijesam čovjek koji dijeli, već čovjek koji uvijek objedinjuje“, poručio je Mandić.

Ustav i srpski jezik: „Mora se ispraviti nepravda“
Jedna od najznačajnijih poruka intervjua odnosi se na budući Ustav Crne Gore.

Mandić smatra da sadašnji Ustav ima ozbiljne nedostatke, posebno u dijelu koji se odnosi na proceduru njegove promjene, jer je, kako objašnjava, za izmjenu pojedinih odredaba potrebna posebno visoka većina.

Kao jedan od ključnih primjera navodi upravo status srpskog jezika.

Prema njegovim riječima, sadašnji ustavni okvir praktično je postavljen tako da promjena odredbe o službenom jeziku zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu, ali i tropetinsku podršku svih upisanih birača na referendumu.

„Jedno od tih nametnutih rješenja je i status srpskog jezika, koji je u sadašnjem Ustavu moguće izmijeniti samo u teoriji“, rekao je Mandić.

On smatra da je riječ o rješenju koje treba promijeniti i najavljuje da bi nakon ulaska Crne Gore u EU trebalo otvoriti proces donošenja novog Ustava.

„Zato je naša zamisao da Crna Gora ozdravi, bude država svih građana i, kao prva naredna članica Evropske unije, dobije Ustav koji će u potpunosti oslikavati želje i volju građana Crne Gore“, poručio je.

Na pitanje zašto se pitanja statusa srpskog jezika, državljanstva i državnih simbola ostavljaju za period nakon pristupanja EU, Mandić odgovara da je i sama NSD od osnivanja podržavala evropski put Crne Gore, te da sada treba završiti jedan dio tog programa, a potom kroz Ustavotvornu skupštinu stvoriti uslove za rješavanje drugih pitanja.

„Mi smo legalisti, ne revolucionari, i želimo da kroz demokratske procedure dođemo do održivih rješenja“, kazao je.

„Svanulo je jutro za novu Crnu Goru“
Mandić u intervjuu posebno naglašava da politika koju zastupa NSD ne predstavlja politiku osvete, isključivosti ili ponižavanja bilo koga, već politiku samopoštovanja, saradnje i odgovornosti.

„Srpski narod u Crnoj Gori ni sa kim ne želi da se svađa. Mi smo ovdje svoji na svome i želimo da gradimo zajednički dom na zdravim temeljima“, poručio je.

Istovremeno, najavljuje da će u narednim mjesecima biti realizovane, kako je rekao, „veoma važne stvari“ za srpski narod u Crnoj Gori.

Ukupnu politiku NSD opisuje kao nastavak borbe za prava srpskog naroda, ali prilagođenu novom vremenu i novim generacijama, uz jasno opredjeljenje da mladi ljudi svoju budućnost grade u Crnoj Gori, a ne da je napuštaju.

A intervju završava porukom koja je, možda, i najjača politička rečenica čitavog razgovora:

„Nadam se i vjerujem – svanulo je jutro za novu Crnu Goru.“