Novaković: Pametni semafori, „zeleni talasi“ i centar za upravljanje saobraćajem mogu rasteretiti Bar

Predsjednik „Biram Crnu Goru – Biram Bar“ Radomir Novaković Cakan ocijenio je da Bar više ne može čekati da saobraćajni problemi prerastu u svakodnevni kolaps, poručujući da su gradu potrebni plan, odgovornost i konkretne mjere.

On je ukazao da se Bar godinama suočava sa istim problemom, posebno tokom ljetnje sezone, kada kilometarske kolone, zastoji i usporen saobraćaj postaju gotovo svakodnevica.

„Godinama se suočavamo sa istim problemom. Tokom ljeta kilometarske kolone, zastoji i usporen saobraćaj postaju gotovo svakodnevna pojava. Građani do posla, kuće, škole, bolnice ili drugih odredišta putuju znatno duže nego što bi trebalo“, naveo je Novaković.

Kako je istakao, problem je dobro poznat i o njemu se dugo govori, ali samo konstatovanje problema nije dovoljno.

„Potrebno je sistematski raditi na njegovom rješavanju. Ne želim da ukazujem samo na ono što ne valja. Želim da ponudim rješenja koja se mogu primjenjivati postepeno i na osnovu stvarnih podataka“, poručio je Novaković.

On je predstavio Koncept rješavanja saobraćajnih gužvi na teritoriji opštine Bar, koji, kako je objasnio, predviđa kombinaciju mjera usmjerenih na bolje upravljanje postojećom infrastrukturom, uklanjanje kritičnih tačaka, unapređenje saobraćajne signalizacije, razvoj javnog prevoza i dugoročno planiranje.

Novaković smatra da saobraćajno opterećenje više nije isključivo posljedica turističke sezone. Bar se, kako je naveo, razvija i gradi, povećava se broj stanovnika, vozila i posjetilaca, dok postojeća infrastruktura sve teže odgovara potrebama grada.

Šušanj mora biti jedan od prioriteta
Posebno je izdvojio Šušanj, koji je tokom turističke sezone, prema njegovim riječima, jedna od najopterećenijih zona.

„Veliki broj pješaka prelazi magistralu, zbog čega vozila usporavaju i zaustavljaju se, što dodatno utiče na protočnost saobraćaja“, kazao je Novaković.

On smatra da na najkritičnijim lokacijama treba ispitati mogućnost izgradnje podhodnika i pješačkih pasarela, uz zamjenu postojećih pješačkih prelaza tamo gdje analiza pokaže da je takvo rješenje opravdano.

„Ovi objekti moraju biti bezbjedni, osvjetljeni, pod video-nadzorom i prilagođeni osobama sa invaliditetom. Cilj je istovremeno povećati bezbjednost pješaka i smanjiti zastoje na magistrali“, naveo je on.

Pametni semafori i „zeleni talasi“
Kao jedno od mogućih rješenja Novaković predlaže modernizaciju upravljanja saobraćajem na ključnim raskrsnicama.

Kako je objasnio, intenzitet saobraćaja značajno se razlikuje tokom godine, ali i u različitim dijelovima dana, zbog čega semafori ne bi trebalo da rade po nepromjenljivom režimu bez obzira na stvarno stanje na ulicama.

„Na ključnim raskrsnicama treba uvesti kamere, radarske detektore i senzore koji bi pratili broj vozila, pravac kretanja, dužinu kolona, brzinu i vrijeme čekanja. Na osnovu tih podataka moguće je prilagođavati režim rada semafora u realnom vremenu“, kazao je Novaković.

Na glavnim pravcima, gdje uslovi to dozvoljavaju, trebalo bi, kako je dodao, uvesti i „zelene talase“, kako bi se smanjio broj nepotrebnih zaustavljanja.

„To je standard savremenog upravljanja saobraćajem i rješenje koje treba primijeniti i u Baru“, poručio je.

Analizirati sve pješačke prelaze
Novaković smatra da je potrebno sprovesti i stručnu analizu svih pješačkih prelaza na teritoriji opštine.

„Tamo gdje su bezbjedni i funkcionalni, treba ih zadržati. Na lokacijama koje zahtijevaju dodatnu zaštitu potrebno je uvesti odgovarajuće mjere, dok prelaze koji nijesu dobro pozicionirani treba izmjestiti“, naveo je.

Na najopterećenijim magistralnim pravcima, dodaje, treba razmotriti izgradnju podzemnih prolaza ili pasarela.

„Cilj nije ograničavanje kretanja pješaka, već njihova veća bezbjednost i smanjenje konflikta između pješačkog i motornog saobraćaja“, istakao je Novaković.

„Glavne saobraćajnice ne smiju postati improvizovani parking“
Prema njegovim riječima, dio problema moguće je riješiti i bez velikih ulaganja.

Nepropisno parkiranje, zaustavljanje uz magistralu, neadekvatni priključci i drugi sadržaji koji ugrožavaju preglednost i protočnost, smatra Novaković, moraju biti evidentirani i uklonjeni ili uređeni tamo gdje predstavljaju prepreku.

„Potrebno je utvrditi kritične lokacije i za svaku od njih definisati konkretne mjere. Glavne saobraćajnice ne smiju postati improvizovani parking“, naglasio je.

Mapa saobraćajnih „crnih tačaka“
Novaković predlaže i izradu mape saobraćajnih „crnih tačaka“, koja bi, kako je naveo, obuhvatila Šušanj, Sutomore, ulaz u Bar, pravac prema Ulcinju, Veliki Pijesak, raskrsnice prema bolnici, priključke na magistralu i druge lokacije na kojima se redovno stvaraju kolone.

„Opština mora imati precizne podatke o tome gdje nastaju zastoji, kada se pojavljuju i šta ih izaziva. Za svaku lokaciju potrebno je izraditi poseban plan djelovanja“, kazao je on.

Informacije za vozače u realnom vremenu
Jedan od prijedloga je i postavljanje promjenljive elektronske signalizacije na ključnim pravcima.

Takva signalizacija bi, prema Novakovićevom konceptu, vozačima pružala informacije o stanju u saobraćaju, dužini kolona, vremenu putovanja, radovima, incidentima i alternativnim pravcima.

„Pravovremena informacija omogućila bi vozačima da promijene pravac i tako dodatno rasterete najopterećenije saobraćajnice. Bolje informisanje vozača znači i bolje upravljanje saobraćajem“, rekao je.

Javni prevoz mora biti dio rješenja
Novaković smatra da dugoročno nije dovoljno samo povećavati kapacitet za automobile, već da Bar mora razvijati javni prevoz kao funkcionalnu alternativu.

„Posebno tokom turističke sezone, kvalitetnije organizovan i češći javni i sezonski prevoz između najopterećenijih djelova opštine mogao bi smanjiti broj vozila na ulicama“, kazao je.

Prema njegovim riječima, ukoliko građani i turisti dobiju pouzdan, dostupan i funkcionalan prevoz, dio svakodnevnih putovanja može se obaviti bez automobila.

Centar za upravljanje saobraćajem
Kao dugoročno rješenje Novaković predlaže uspostavljanje Centra za upravljanje saobraćajem, koji bi povezao semafore, kamere, senzore, parking sistem, elektronsku signalizaciju, informacije o radovima i incidentima, javni prevoz i komunikaciju sa nadležnim službama.

„Takav sistem omogućio bi da se saobraćaj prati i usmjerava na osnovu stvarnih podataka, a ne da se reaguje tek kada zastoj već nastane“, naveo je.

„Ne treba čekati velike investicije“
Novaković poručuje da prvi koraci mogu biti napravljeni odmah, bez čekanja na velike infrastrukturne projekte.

Kao početne mjere navodi mjerenje intenziteta saobraćaja na ključnim pravcima, utvrđivanje mjesta i perioda u kojima nastaju najveći zastoji, analizu rada semafora, pregled i procjenu kritičnih pješačkih prelaza, evidentiranje nepropisnog parkiranja i drugih prepreka, te izradu baze podataka i mape kritičnih lokacija.

„Na osnovu tih podataka mogu se definisati prioriteti i preduzeti prve mjere – optimizacija semafora, uvođenje detektora, ‘zeleni talasi’, uređenje parkinga, uklanjanje prepreka i izrada projektne dokumentacije za podzemne prolaze i pasarele“, kazao je Novaković.

Veće infrastrukturne projekte, dodaje, treba ostaviti za narednu fazu, ali ih zasnovati na prethodno urađenoj analizi i jasno utvrđenim prioritetima.

„Nadležnosti ne smiju biti izgovor“
Novaković je naglasio da rješavanje saobraćajnih problema zahtijeva saradnju Opštine Bar, državnih institucija nadležnih za magistralne puteve, policije i drugih službi koje upravljaju saobraćajem i prostorom.

„Građani ne treba da budu taoci podjele nadležnosti. Njih interesuje da li mogu bezbjedno i na vrijeme da stignu kući, na posao, u školu, bolnicu ili na plažu“, poručio je.

On smatra da je zato potrebno okupiti sve nadležne institucije, utvrditi odgovornosti i napraviti zajednički plan koji će imati jasne rokove i prioritete.

„Ne postoji jedno rješenje koje će preko noći riješiti sve saobraćajne probleme. Ali postoji niz konkretnih mjera koje možemo sprovesti odmah, a zatim ih nadograđivati kroz ozbiljno planiranje i veće infrastrukturne projekte“, zaključio je Novaković.