Kapela se mora vratiti na Lovćen: Njegoševa posljednja želja ne smije biti zaboravljena
Obnova Njegoševe kapele na Lovćenu nije samo pitanje istorijskog pamćenja, već i ispunjenja zavjeta velikog srpskog pjesnika i vladike Petra II Petrovića Njegoša. Upravo to bila je centralna poruka promocije zbornika radova „Kapela na Lovćenu“, održane u gradskoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici, na kojoj je naglašeno da krajnji cilj nije samo pisanje knjiga i vođenje rasprava, već vraćanje kapele na Lovćen.
Protojerej-stavrofor Gojko Perović izrazio je uvjerenje da će kapela biti obnovljena, posebno ohrabren interesovanjem mladih ljudi za ovo pitanje.
„Ja više uopšte nikakve sumnje nemam da će se kapela obnoviti kad čujem ove mlade ljude“, poručio je otac Gojko.
On je podsjetio da se pitanje Lovćenske kapele temelji na tri važne riječi – zakonu, zavjetu i zaboravu. Kapela je, kako je naglasio, bila zakonom zaštićeni spomenik kulture, dok je Njegoševa želja da počiva u crkvi koju je sam podigao predstavljala zavjet koji ne smije biti zanemaren.
Protojerej Aleksandar Lekić istakao je da Crkva neće prepustiti zaboravu pitanje Lovćenske kapele, naglasivši da je konačni cilj svih dosadašnjih istraživanja, publikacija i javnih razgovora upravo njena obnova.
Podsjetio je da Njegoš nije bio samo pjesnik i filosof, već i vladika i teolog, zbog čega se njegovo duhovno nasljeđe ne može odvojiti od hrama koji je podigao.
O istorijskim i pravnim aspektima rušenja kapele govorio je pravnik Matija Stojanović, koji je podsjetio da je Njegoš podigao kapelu 1845. godine, a da je nakon oštećenja u Prvom svjetskom ratu obnovljena 1925. godine, uz finansijsko učešće kralja Aleksandra Karađorđevića.
Stojanović je posebno ukazao na borbu mitropolita Danila Dajkovića i knjaza Mihaila Petrovića za njeno očuvanje. U istraživanju koje je nazvao „Anatomija bespravlja“ analizirao je pravne okolnosti uklanjanja kapele, uključujući pitanja crkvenog vlasništva, zakonske zaštite i nadležnosti tadašnjih vlasti.
Vizuelni umjetnik Mato Uljarević govorio je o mogućnostima prevazilaženja podjela koje prate pitanje Lovćena, ukazujući na značaj arhitektonskog rješenja koje bi uvažilo istorijsko i duhovno nasljeđe tog prostora. Posebno je naglasio hrišćanski karakter Njegoševe ličnosti i njegovu želju da bude sahranjen u sopstvenoj zadužbini.
Na promociji, koju je moderirao Stefan Sinanović, predstavljeni su i radovi mitropolita Joanikija i episkopa Kirila, posvećeni duhovnim i teološkim aspektima Njegoševog stvaralaštva.
Poruka skupa bila je da pitanje obnove Lovćenske kapele ostaje otvoreno i da se od Njegoševog zavjeta ne odustaje. Uz poziv na dijalog i prevazilaženje podjela, učesnici su istakli da očuvanje duhovnog i istorijskog nasljeđa ne treba da ostane samo na riječima, već da dobije i svoj konkretan izraz – obnovljenu kapelu na Lovćenu.
