Crna Gora bez Rusa: Pola milijarde evra manjka u turizmu
Crnogorski turizam nalazi se na još jednoj ozbiljnoj prekretnici. Iako zvanični podaci često prikazuju optimistične trendove, stvarno stanje na terenu, kao i analiza strukture gostiju, ukazuju na duboke i dugotrajne sistemske probleme koje država nije uspjela da riješi ni nakon više godina globalnih geopolitičkih potresa.
Ekonomski analitičar Davor Dokić upozorava da se gubitak tradicionalnih tržišta i dalje snažno osjeća, dok je adekvatna zamjena za njih izostala, prije svega zbog pasivne i nedovoljno agresivne marketinške strategije.
Kako je Dokić kazao za „DAN“, crnogorski turizam već petu godinu funkcioniše bez ključnih istočnih tržišta, što ima dramatične finansijske posljedice.
„Mi već evo petu godinu funkcionišemo bez ovih tržišta, osim izraelskog, koje je u porastu. S obzirom da je prekinut rat u Iranu, a nadamo se i trajnom miru, Izraelci će opet doći u Crnu Goru. Ipak, bez ruskih turista ostajemo bez 500 miliona evra prihoda, a to je veoma teško nadoknaditi sa drugih tržišta“, ističe Dokić.
On naglašava da su druga tržišta nedovoljno „napadnuta“, odnosno da je izostao snažan marketinški nastup.
„Druga tržišta su veoma skromno ‘napadnuta’, tako da se nadamo da će ostati ova veza sa Jermenijom, jer nam je to jedina šansa za takozvano istočno tržište. To znači da će sezona biti na nivou prošlogodišnje“, kaže Dokić.
Alternative postoje, ali nijesu dovoljne
Gubitak istočnog tržišta ostavio je najveće posljedice u privatnom smještaju i vanpansionskoj potrošnji, što direktno pogađa lokalnu ekonomiju i male izdavaoce.
Kao potencijalne alternative izdvajaju se Izrael i Jermenija. Turisti iz Izraela pokazali su se kao platežno sposobni gosti, sa izraženim interesovanjem za sjever Crne Gore, ali i za specifične oblike turizma, uključujući i kockarski turizam.
Ipak, čak i u najboljem scenariju, ova tržišta ne mogu nadomjestiti gubitak od 500 miliona evra koji je nastao odsustvom ruskih turista.
Dokić posebno ističe potrebu za ozbiljnijim nastupom na tržištima Poljske, Češke i baltičkih zemalja, koja su već pokazala značajan potencijal rasta, ali nijesu dovoljno iskorišćena.
Bolja avio-povezanost – šansa koja mora biti iskorišćena
Jedan od rijetkih pozitivnih pomaka uoči sezone 2026. godine jeste poboljšanje avio-dostupnosti. Novi dogovor sa Wizz Air donosi veći broj letova i stabilizaciju linija iz ključnih evropskih centara.
Očekuje se da će veći broj letova ka Podgorici i Tivtu doprinijeti boljoj dostupnosti destinacije i snižavanju cijena avio-karata, koje su u prethodnim godinama često predstavljale ozbiljnu prepreku za dolazak turista iz zapadne i centralne Evrope.
Međutim, izazov ostaje infrastruktura, jer se aerodromi moraju prilagoditi povećanom prilivu putnika kako bi se izbjegli kolapsi i nezadovoljstvo gostiju u špicu sezone.
Visoke cijene i slaba infrastruktura – ključni problemi
Pored gubitka tržišta, crnogorski turizam opterećen je i unutrašnjim slabostima. Cijene u restoranima i hotelima u pojedinim primorskim gradovima već su dostigle, pa i premašile, nivo evropskih metropola.
S druge strane, kvalitet usluge i infrastruktura ne prate taj rast. Saobraćajne gužve, problemi sa vodosnabdijevanjem i upravljanjem otpadom ostaju hronični problemi.
Dodatni izazov predstavlja promjena strukture gostiju. Dok su turisti sa Istoka ranije pokazivali veću toleranciju prema infrastrukturnim nedostacima, gosti sa Zapada imaju znatno strože kriterijume i ne prihvataju kompromis između cijene i kvaliteta.
Sezona neizvjesnosti i borbe
Sve analize ukazuju da će turistička sezona 2026. godine biti slična prošlogodišnjoj – neizvjesna i zahtjevna, sa borbom za svakog gosta.
Iako postoje određene šanse kroz nova tržišta i bolju avio-povezanost, bez ozbiljne strategije, agresivnijeg nastupa na evropskom tržištu i rješavanja ključnih infrastrukturnih problema, teško je očekivati brz oporavak.
Gubitak od 500 miliona evra ostaje težak teret koji crnogorski turizam još uvijek nije uspio da nadoknadi.
Crna Gora mora jasno da razumije da turizam više nije samo „sunce i more“, već ozbiljna ekonomska bitka u kojoj pobjeđuju samo oni koji imaju strategiju, infrastrukturu i jasnu viziju razvoja.
