Zemlje regiona ubrzano prilagođavaju svoje turističke strategije novim globalnim okolnostima i koriste promjene na tržištu kako bi privukle veći broj gostiju, dok Crna Gora, kako se ocjenjuje, i dalje djeluje bez jasnog pravca i konkretne akcije.
U trenutku kada geopolitičke krize, poput rata na Bliskom istoku, preusmjeravaju turističke tokove ka sigurnijim evropskim destinacijama, konkurentske zemlje poput Hrvatska i Albanija već operativno nastupaju prema ključnim tržištima i partnerima – turoperatorima i avio-prevoznicima, ocijenio je za „Pobjedu“ član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Purko Ivančević.
Za razliku od njih, kako se navodi, Crna Gora još nema vidljivu i koordinisanu strategiju kojom bi odgovorila na ovu priliku. Umjesto sistemskog pristupa i brzih, ciljanih mjera, izostaje konkretna saradnja sa ključnim akterima koji mogu dovesti veći broj turista, dok se potencijal evropskog tržišta nedovoljno koristi.
Ivančević naglašava da Crna Gora ne reaguje dovoljno brzo na promjene na evropskom turističkom tržištu izazvane ratom na Bliskom istoku, te da za razliku od susjednih zemalja nije preduzela konkretne korake kako bi privukla veći broj gostiju koji ove godine biraju sigurnije destinacije.
On ističe da je turizam „najosjetljivija roba“, koja direktno zavisi od bezbjednosne situacije u regionu i destinaciji.
„Jedan od najvećih zagađivača turističkog proizvoda je loša bezbjednosna i sigurnosna situacija u regiji, odnosno u destinaciji u kojoj gosti treba da borave“, kazao je Ivančević.
Govoreći o nedavnom učešću na sajmu turizma u Berlin, koji je opisao kao najveću turističku berzu Evrope, on je naveo da je glavna tema bila upravo rat na Bliskom istoku i njegov uticaj na turistička kretanja, posebno na prostoru Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, već sada je jasno da značajan broj gostiju iz Njemačka, drugih zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Velika Britanija, koji su ranije putovali u danas nestabilna područja, sada traže alternativne destinacije.
„Smatra se da se pojačanim akcijama na tim tržištima može doći do većeg broja gostiju u Evropi, posebno u dijelu Mediterana koji gravitira ka Jadranskom moru, gdje je najveći stepen sigurnosti i stabilnosti“, kazao je on.
Ivančević ocjenjuje da su susjedne zemlje brže prepoznale novonastalu situaciju.
„Naši susjedi sa jedne i sa druge strane vrlo brzo su se organizovali i shvatili da postoji veliki broj gostiju koji traže alternative. Oni smatraju da je neophodno hitno napraviti akcije zajedno sa partnerima – turoperatorima i avio-prevoznicima koji već imaju programe i kapacitete“, naveo je Ivančević.
Prema njegovoj ocjeni, država mora reagovati ciljano i uz podršku pokušati da osvoji dio tržišta koje se sada „preliva“.
„Država treba da se posebnom akcijom potrudi da zahvati veći dio tog tržišta. To se ne može postići formalnim sastancima, već isključivo saradnjom sa onima koji imaju konkretne programe i kapacitete – turoperatorima i avio-prevoznicima“, poručio je on.
Istakao je da bi neko iz države morao hitno da stupi u kontakt sa tim partnerima i dogovori konkretne korake.
„Potrebno je hitno reagovati i iskoristiti činjenicu da će se turisti ove godine više opredjeljivati za kraće i sigurnije destinacije u Evropi“, naglasio je Ivančević.
Na pitanje o ulozi Ministarstva turizma bio je izričit:
„Mislim da Ministarstvo turizma nije ništa napravilo. A može“, kazao je on.
Dodao je da resor nije ispunio očekivanja koja se postavljaju pred instituciju u zemlji gdje je turizam jedna od ključnih privrednih grana.
„Ministarstvo nije uradilo ono što bi se očekivalo – da animira one koji mogu povećati turistički promet. To su turoperatori i avio-prevoznici, sa kojima je najlakše, uz podršku države, povećati broj dolazaka“, pojasnio je Ivančević.
On tvrdi da su ministri turizma iz susjednih zemalja već preduzeli konkretne korake.
„Naše konkurentske zemlje već su angažovale sve partnere kako bi povećale turistički promet u godini kada gosti odustaju od nesigurnih destinacija“, kazao je on.
Komentarišući potencijal udaljenih tržišta, Ivančević je poručio:
„To je zavaravanje. Taj promet je statistička greška“, smatra on.
Prema njegovim riječima, jedina realna šansa za Crnu Goru je jači nastup na evropskom tržištu.
„Jedini put je saradnja sa turoperatorima i avio-prevoznicima i povećanje kapaciteta na tim tržištima“, naglasio je Ivančević.
On ističe da pojedinačni napori hotelijera nijesu dovoljni.
„To je akcija koju može da vodi samo država, ako je zainteresovana“, kazao je on.
Posebno je kritikovao usmjeravanje pažnje na tržišta sa kojih dolazi zanemarljiv broj turista.
„Ako se više pažnje posvećuje tržištima iz kojih gotovo da nema turista, onda se propušta realna šansa“, ocijenio je Ivančević.
Govoreći o avio-saobraćaju, on je pohvalio napore Aerodromi Crne Gore u privlačenju niskobudžetnih kompanija.
„Povećanje broja low-cost kompanija je za pohvalu“, kazao je on.
Ipak, zaključuje da to nije dovoljno za ozbiljan turistički rezultat.
„Organizovani turizam se ne može osloniti na low-cost letove. Ključ su turoperatori i čarter linije, kojima je potrebna podrška“, zaključio je Ivančević za "Pobjedu".