Ћирилица Latinica
07.06.2018.
Kolumne

Vede i civilizacija

Autor: Redakcija 3 Ostavite komentar
Piše:
Hadži Dragiša Šoć

Svetislav Bilbija, diplomirani teolog i nadareni lingvista, govorio je nekoliko jezika, ali za ovu priču posebno je važno njegovo poznavanje ćirilice, staroslovenskog, i naravno dobar upliv u Srbicu.

Upravo to znanje je doprinijelo da je jedini i prvi u svjetskoj nauci uspio da pročita natpise na brojnim etrurskim, likijskim i lidijskim spomenicima, kao i pismo Hita, tačnije srpskih Geta, koji su živjeli i imali moćnu državu oko 2000 god. prije Hrista na prostoru Male Azije.

Zanimljiv je Obelisk iz Ksantosa, koji se nekako u svom zakonodavnom smislu oslanja, ili prilagođeno novijem vremenu i savremenijem načinu života unapređuje ono što su civilizaciji donijele Vede.

Obelisk je nastao najmanje 800 god. prije Hrista i ima 232 odredbe, na sve četiri strane stuba, podijeljene u 16 cjelina.

U njemu je obrađeno upravljanje državom, ali i odnos države prema pojedincima, odnos prema neprijatelju, izbor i potrebne osobine vođe, obaveze ratnika, slobodi zanimanja i rada, o običajima i vaspitanju djece, ljekarski savjeti čak, o krivici i o hrani - i kako je spremati...

I kako znamo da je ovaj Obelisk i sve što piše na njemu srpsko? Prosto, jer na vrhu i na dnu, a i na sve četiri strane jasno piše : "Srbi će ovde iskrvariti i braniti ovo sveto mesto" i " Srbi su postavili ovaj zakon".

Ovaj spomen je otkriven u 19 vijeku, ali ne može se znati ništa bliže o datumu, jer niko nije uspio da dešifruje ili prevede tekst.

Tako da je široj javnosti ostao tajna i sve se čekalo da ga neko pročita.

Naravno, da je Bilbija upravo zahvaljujući svom znanju o kojemu sam pisao i svom srpskom jeziku uspio da ga prevede, zasjenivši sve svjetske egiptologe, specijaliste za klinasto i ostala slikovna pisma.

Sigurno da bi bilo dobro navesti sve što piše na ovom stubu, jer bi se moglo dovesti u najbližu vezu sa današnjicom, ali u ovim kratkim kolumnama ja mogu samo tek za milimeter odškrinuti vrata istini i ništa više.

Još moram napisati da u cjelini koja se zove " Uklesano treba čitati, pamtiti, vršiti",  stoji sledeći tekst: "Neka uče čitati tablice otaca, od vrha do dna, da vide njihovu suštinu, da zapamte kao takvu".

Moram ovdje reći još par riječi o nekim drugim srpskim monumentima velike starosti.

Veoma je važan crni kamen Rozeta, nađen u Egiptu u istoimenom mjestu 1799 god.

Na njemu su uklesana tri pisma, i to na vrhu egipatski hijeroglifi, aa pri dnu grčko pismo:

Cijela sredina je napisana, kako britanci kažu demotskim pismom, koje je bilo neprevodivo za svakog do prije četrdesetak godina, jer je napisano srbicom, a tada su ga prevela dvojica makedonskih naučnika koristeći znanje srpskog jezika.

Ploča je nastala negdje oko 200 god. prije Hrista u doba staromakedonske dinastije Lagića, tačnije u doba Faraona Ptolomeja!

Slični kameni su pronađeni na Steli iz Nubire, kao i na hramu iz File, što je bilo neprocjenjivo važno, jer su mogli da se pročitaju neki djelovi teksta koji je nedostajao na Rozeti.

Prvo alfabetsko pismo otkriveno je na Sinaju u Palestini, a nastalo je oko 1500 god. prije Hrista!

Taj " sinajski alfabet" pronašao je arheolog Petri na 25 smeđih pločica u napuštenim rudnicima tirkiza 1904god.

Ni taj pronalazak nisu htjeli prijaviti, jer nisu umjeli da ga prevedu, a nikako nisu htjeli priznati da je napisan na Srbici!

Pisano je sa lijeva udesno i imalo je 25 znaka, a pokušavali su da ga prevedu koristeći aramejsko pismo koje je ustvari Srbica. Vjerovatno da nisu htjeli ili nisu smjeli jasno reći da je mnogo vjekova poslije 15 vijeka prije nove ere, upravo iz Srbice nastalo i grčko i latinsko i jevrejsko pismo!

Njemac Jirgen Španut, poznat po tome što je pronašao srbske grobove u Španiji i Bretanji, nalazi na pokušaje uspostavljanja pisma prije 12 000 god. i javno proglašava - "Oni koji su izmislili ovo pismo su postavili kamen temeljac naše civilizacije".

Ko zna koliko još ima dokaza koji idu u prilog ovoj priči, ali razumljivo da za jedan ovakav tekst ne može sve da se napiše! Potrebno je mnogo više prostora i ko zna koliko rada...

 

(Autor je profesor istorije i direktor Izdavačke kuće "Jerusalim" iz Bara)

Komentari
Milo
Milo: Đetiću mudri, pođ ti sjutra opet do Dobrote , ima mnogo dobrih ljudi a finih tabletica , samo nemoj opet crvenu i plavu da pomešaš, kukala ti majka.!
07.06.2018 14:14
Slobo
Slobo: "Ljudi vole razgovore o poniženju onih koji se suviše visoko uzdignu i polete" IVO ANDRIĆ.Samo naprijed i svako dobro Hadžijo!
08.06.2018 12:56
List Crne Gore
List Crne Gore: E djeticu " premudri". Diko Montenegra. Perjaniku. Nema tih lijekova koja te mogu opraviti, pa ni crvenih sa kokoskom. Da ogda se ti Dobrote dohvacao- ovo je tvoj recnik i spustih se na tvoj nivo. Glodji svoje korijene. Bijedno.
12.06.2018 17:48
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
Pišite nam
Podijelite sadržaj na:
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar