Na praznik Svetog arhiđakona Stefana, 9. januara, u Baru je svečano obilježena 148. godišnjica oslobođenja grada od osmanske vlasti, jedan od ključnih datuma u istoriji ovog primorskog grada i Crne Gore. Ovim danom, 1878. godine, okončana je viševjekovna turska okupacija, a Bar je ušao u slobodan državni i istorijski okvir tadašnje Knjaževine Crne Gore.
Obilježavanje godišnjice organizovala je Srpska narodna čitaonica, najstarija kulturna ustanova u gradu pod Rumijom, osnovana 1881. godine, koja od svog nastanka predstavlja jedan od stubova kulturnog, nacionalnog i duhovnog identiteta Bara.
Istorijska pobjeda nad Osmanlijama u Baru bila je kruna ratnih napora crnogorske vojske u Velikom istočnom ratu. Pod komandom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša, početkom novembra 1877. godine izvršena je velika vojna operacija, u kojoj je koncentrisano 20 bataljona i 18 topova u rejonu Virpazara. Manevrima i lažnim demonstracijama prema Spužu i Podgorici, turske snage su dovedene u zabludu, dok je glavni udar pripreman prema Baru.
„Vjenčavam te, srpsko more, sa slobodom Crne Gore“ — stihovi su knjaza Nikole nakon konačne pobjede nad Turcima u Baru prije 148 godina.
Crnogorska vojska nastupala je u dvije kolone – desnom, pod komandom vojvode Maše Vrbice, i lijevom, kojom je komandovao vojvoda Ilija Plamenac. Nakon žestokih borbi i zauzimanja utvrđenja na Sutormanu, Volujici i Nehaju, oslabljene turske snage u Starom Baru, uprkos podršci ratnih brodova iz luke, bile su prinuđene na kapitulaciju. Predajom 9. januara 1878. godine zarobljeno je 2.237 vojnika i 15 topova, čime je sloboda Bara konačno osvojena.
U znak trajnog sjećanja na oslobodioce, Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo tradicionalno u ovim božićnim danima služe pomen postradalima za krst časni i slobodu zlatnu. Posebno mjesto u kulturi pamćenja zauzima spomenik oslobodiocima Bara u Starom Baru, koji je Srpska narodna čitaonica podigla 1881. godine, sa snažnom simbolikom i natpisom posvećenim knjazu Nikoli I.
Kako je ranije ukazao arheolog mr Mladen Zagarčanin, ovaj spomenik predstavlja jedinstven lapidarijum, sastavljen od fragmenata različitih epoha – od vizantijske do osmanske – i kao takav simbolizuje istorijsku dubinu Bara, ali i nadu u suživot i trajnost kulturnog nasljeđa.
Srpska narodna čitaonica, osnovana ubrzo nakon oslobođenja grada, bila je prva i dugo jedina kulturna institucija u Baru. Okupljala je pravoslavce, katolike i muslimane, što svjedoči o duhu srpskog zajedništva i prosvete koji je pratio oslobođenje. Nakon višedecenijskih prekida, pokušaja preimenovanja i istorijskog revizionizma, ova Čitaonica je 2017. godine obnovljena pod svojim izvornim imenom i danas, između ostalog, djeluje i kao izdavač "Barskog portala".
Povodom Božića, Nove godine i Dana oslobođenja Bara, oglasio se i predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Baru, Lazar Macanović, koji je istakao značaj istorijskog pamćenja i zajedništva.
„Uz proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, kao i Nove godine, upućujemo iskrene čestitke sa željom da ove praznične dane provedete u miru, zdravlju i porodičnoj toplini. Ovi dani nas podsjećaju na važnost međusobnog poštovanja, solidarnosti i očuvanja tradicionalnih vrijednosti.
Posebno obilježavamo 9. januar i 148 godina od oslobođenja Bara od turske vlasti, značajan datum koji svjedoči o hrabrosti, istrajnosti i slobodarskom duhu naših predaka. Taj istorijski čin predstavlja temelj na kojem su građeni sloboda, identitet i budućnost našeg grada“ naveo je Macanović.
Obilježavanje ovog datuma nije samo čin sjećanja, već i podsjećanje na trajnu obavezu očuvanja istorijske istine, kulturnog nasljeđa i srpskog slobodarskog duha Bara – grada koji je slobodu platio visokom cijenom i ugradio je u svoje temelje.