Ko je Spičanoviću dao pristup tajnim podacima?

Hapšenje nekadašnjeg šefa Kontraobavještajne službe u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Draga Spičanovića izazvalo je dosta kontrovezi, odnosno polemiku u javnosti. Bivši šef ANB-a, sada savjetnik predsjednika države, Dejan Vukšić smatra da bi trebalo hitno sazvati sjednicu skupštinskog Odbora za bezbjednost kako bi se utvrdile sve činjenice u vezi imenovanja Spičanovića na jednu od čelnih pozicija krovne bezbjednosne institucije.

Predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Laković (PES) smatra da to skupštinsko tijelo može, ukoliko postoji sumnja u zloupotrebu, zatražiti informaciju od ANB-a. Spičanovićev nekadašnji šef, bivši direktor ANB-a Savo Kentera, kaže da je uvjeren u zakonit rad svog kolege kao i da će, ukoliko bude potrebno, rado odgovarati pred poslanicima na javnoj sjednici matičnog odbora.

Vukšić problematizuje ko stoji iza imenovanja Spičanovića na čelnu poziciju.  Kontraobavještajne službe u ANB-a, te ko je radio njegovu bezbjednosnu provjeru i ko mu je dao pristup tajnim podacima. Tvrdi da je neposredno nakon dolaska bivšeg čelnika Agencije, Sava Kentere, u maju 2022. godine, Spičanović postavljen na tu funkciju.

"Kada postavite na ključnu poziciju u ANB određenu osobu, onda morate da imate jasne razloge za to. Kada to uradite, odnosno postavite na takvu poziciju osobu koja nije dio agencije, morate da imate posebne razloge za to. A još, ako je tačno, da je ta osoba dobila dozvolu za pristup tajnim podacima u rekordnom roku, kao što tvrdi bivši generalni inspektor agencije Artan Kurti. Taj čovjek koja je tada postavljen, sada je uhapšen kao član organizovane kriminalne grupe. Šta još treba da se desi da bi Odbor za bezbjednost reagovao, ako hoće da se bavi svojim poslom", saopštio je Vukšić.

Odbor za bezbjednost reagovaće ukoliko to neko inicira, kaže predsjednik tog skupštinskog tijela Miodrag Laković.

"Naravno, možemo da tražimo informaciju od ANB-a ako postoji neka sumnja u zloupotrebu. A da mi istražujemo kako je neko zasnovao radni odnos u ANB zato što je sada u krivično-pravnom postupku, ne vidim tu naš mandat. To je samo moje mišljenje, odbor će većinom glasova odlučivati o tome ako to bude na dnevnom redu. Praksa je takva da prvo zatražimo informaciju od državnog organa, koju nam dostavi, a onda se članovi odbora upoznaju sa tom informacijom. Na bazi toga, ako većina članova to procijeni, možemo da tražimo kontrolno saslušanje", rekao je Laković.

Da Odbor hitno mora reagovati i utvrditi kako je Spičanović imenovan za visokopozicioniranog u ANB-u, te zatražiti dokumentaciju, ocjenjuje Vukšić.

On je rekao da ako je Spičanović radio nezakonito prije imenovanja u ANB, onda se postavlja pitanje ko je radio njegovu bezbjednosnu provjeru i time konstatovao da nema smetnji da mu se da dozvola za pristup tajnim podacima.

"Takođe, ako mu je ukinuta takva dozvola za vrijeme rada u ANB-u ona treba utvrditi ko je to uradio, i zbog čega. Ovo su samo početne smjernice", rekao je Vukšić.

U zakonito djelovanje Draga Spičanovića uvjeren je njegov bivši šef Savo Kentera.

"Reći ću vam da je Spičanović u ANB primljen u skladu sa zakonom i u skladu sa procedurama koje je morao proći a odnose se na bezbjednosne provjere. Dakle, dobio je zeleno svjetlo da uđe tamo", rekao je Kentera.

Osim što je dobio zeleno svjetlo za ulazak u ANB, dobio je, kaže Kentera, jasno upozorenje - ništa mimo zakona i protiv države.

"Bude li ikad išta radio mimo zakona, neće mu trebati ni sudovi niti bilo ko drugi, već će sa mnom imati posla", rekao je Kentera.

Na pitanje da li bi pred Odborom za bezbjednost ukoliko bude pozvan na saslušanje, saopštio ko je predložio i sugerisao da Spičanović bude drugi čovjek krovne bezbjednosne institucije, rekao je da bi vrlo radio odgovorio, ali se nada da će ta sjednica biti javna, a ne tajna.

"Pa da cijela Crna Gora onda sve čuje", rekao je Kentera.

Spičanovića i još dvojicu njegovih kolega, bivših policijskih službenika Milovana Pavićevića i Vladana Lazovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, kao i biznismena Aleksandara Mijajlovića Specijalno tužilaštvo tereti da su urušavali sektor bezbjednosti.

Sumnja se da su djelovali protiv integriteta bezbjednosnog sistema Crne Gore, da su neovlašćeno koristili povjerljive informacije kako bi narušili integritet i ugled bezbjednosnog sektora, kao i da su planirali više drugih krivičnih djela.

(RTCG)