Od kriptovaluta do starih šema: Kako prevara i dalje prolazi
U vremenu u kojem se Crna Gora formalno predstavlja kao država institucija i vladavine prava, svakodnevica nas uporno vraća u realnost u kojoj prevare, obmane i sitni, ali i krupni kriminal, ne jenjavaju. Naprotiv – mijenjaju oblike, prate savremene tokove, pa čak ulaze i u sferu novih tehnologija, kao što su kriptovalute. Ipak, suština ostaje ista: lakomost, spremnost da se do novca dođe bez rada i osjećaj da će se odgovornost izbeći.
I tu dolazimo do ključnog problema koji se ne može riješiti isključivo policijskim akcijama. Koliko god rezultati bili vidljivi, koliko god hapšenja bila česta, ostaje pitanje – zašto se isti obrasci ponašanja neprestano ponavljaju? Odgovor leži dublje, u društvenom tkivu i nasljeđu koje nije lako izbrisati.
Tri decenije, u kojima su kao „uspješni“ i „snažni“ predstavljani ljudi bliski kriminalnim strukturama, ostavile su trajan ožiljak na kolektivnu svijest. Kada generacije odrastaju uz poruku da se do uspjeha dolazi preko veza, prevare ili sile, onda nije iznenađenje što dio društva takve obrasce prihvata kao normalne. Još je pogubnije kada se ti modeli ponašanja vezuju za sam vrh vlasti, jer tada kriminal prestaje da bude devijacija. postaje obrazac funkcionisanja.
Upravo zato, iako je očigledno da se institucije danas mnogo odlučnije hvataju u koštac sa kriminalom, rezultati ne mogu biti potpuni bez promjene svijesti. Policija može da hapsi, tužilaštvo da procesuira, sudovi da presuđuju – ali ako društvo i dalje toleriše, relativizuje ili čak opravdava prevaru, onda se krug nastavlja.
Ovaj konkretan slučaj nije izolovan incident, već simptom jednog dubljeg problema. Prevara od 50.000 eura, izvedena gotovo banalnim metodama, pokazuje da i dalje postoji spremnost da se tuđa naivnost iskoristi bez imalo moralne zadrške. A to nije samo pitanje zakona – to je pitanje karaktera društva.
Zato je borba protiv kriminala dvostruka: institucionalna i kulturološka. Prva daje rezultate koje vidimo u izvještajima policije, a druga je sporija, teža, ali jedina koja može donijeti trajnu promjenu. Dok se ne suočimo sa nasljeđem koje je kriminal normalizovalo, ovakve priče će se ponavljati – sa novim akterima, ali istim scenarijem.
Da podsjetimo, Uprava policije je juče saopštila da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar, sprovodeći intenzivne aktivnosti usmjerene na otkrivanje i procesuiranje krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, u saradnji i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, lišili slobode dva operativno interesantna lica.
Slobode su lišeni A. C. (48) i I. C. (45) iz Bara, kojima se na teret stavljaju krivična djela prevara.
Kako se sumnja, oni su zajedno sa državljaninom Ruske Federacije A. T, 21. januara tekuće godine, u kući jednog od osumnjičenih u Baru, po prethodnom dogovoru o kupoprodaji kriptovalute sa ukrajinskom državljankom koja boravi u Tivtu, obećali prodaju kriptovalute USDT za iznos od 50.000 evra.
Oštećena je, u skladu sa dogovorom, donijela novac u navedenom iznosu i predala ga u prisustvu A. T, kao naknadu za kupovinu kriptovalute, dostavivši i adresu svog kriptonovčanika radi izvršenja transakcije.
Dok su, kako su tvrdili, čekali potvrdu koda za transakciju, jedan od osumnjičenih je preuzeo novac i počeo da ga prebrojava, nakon čega su se on i drugo lice udaljili u drugu prostoriju, navodno radi provjere novčanica, sve vrijeme držeći oštećenu u uvjerenju da će transakcija biti realizovana.
Nakon izvjesnog vremena, pošto nije dobila potvrdu o izvršenoj transakciji, oštećena je posumnjala u prevaru, provjerila drugu prostoriju i ustanovila da su se osumnjičeni udaljili u nepoznatom pravcu sa novcem, bez namjere da ispune dogovor.
Na taj način su, kako se sumnja, doveli oštećenu u zabludu i lažnim prikazivanjem činjenica pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 50.000 evra.
Osumnjičeni će, u zakonom predviđenom roku, uz krivične prijave, biti privedeni postupajućem osnovnom državnom tužiocu u Baru.
M.Lutovac
