Pad čovjeka iz vrha tajnog nadzora: Ko je unapređivao Boškovića nakon što je bio hapšen?

Prema saznanjima IN4S-a, službenik Uprave policije Aleksandar Bošković, koji je uhapšen u subotu u okviru nove akcije Specijalnog državnog tužilaštva, aktuelni je zamjenik načelnika za tajni nadzor i praćenje u UP.

Riječ je o poziciji sa koje je imao pristup najosjetljivijim operativnim podacima, sistemima prisluškivanja i nadzora, što ovom slučaju daje dodatnu težinu i specifičnost. Upravo zato, činjenica da je lice sa takvim ovlašćenjima i pristupom najtajnijim segmentima bezbjednosnog aparata ponovo dovedeno u vezu sa zloupotrebama – dodatno uznemirava javnost.

Posebno je simptomatično što je Bošković unaprijeđen za vrijeme aktuelne vlasti, iako je ranije hapšen, kao i uprkos postojanju službene bilješke tužioca Vukasa Radonjića u kojoj je naveo da je trpio pritiske da bi ga nezakonito pustio na slobodu.

Kako je juče objelodanjeno, Bošković je uhapšen zbog sumnje da je krajem decembra 2020. godine nezakonito omogućio skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru iz policijskog sistema dvojici poznatih beogradskih kriminalaca – Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Uhapsili su ga službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu specijalnog tužioca Jovana Vukotića.

Istraga je obuhvatila i Dejana Kneževića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije, kao i Milorada Žižića, nekadašnjeg šefa Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela, koji su uhapšeni dan ranije.

Podsjećanja radi, Bošković je već hapšen u oktobru 2021. godine, zajedno sa kolegom S. Đ., po nalogu tadašnjeg tužioca Osnovnog državnog tužilaštva Vukasa Radonjića, zbog sumnje da su upravo oni zloupotrijebili službeni položaj time što su ukinuli zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću. Tadašnji državni sekretar MUP-a Rade Milošević podnio je krivičnu prijavu nakon otkrića da je zabrana ulaska izbrisana preko šifre službenice koja je u tom periodu bila na bolovanju, a sa kojom su obojica radili u istom odjeljenju. Istraga je nakon izdatog pisanog naloga za hapšenje hitno preuzeta u Specijalno državno tužilaštvo pod rukovodstvom Milivoja Katnića.

Postupajuća tužiteljka Sanja Jovićević praktično iste noći je odlučila da nema osnova za zadržavanje Boškovića i njegovog kolege i pustila ih je na slobodu. Ubrzo zatim, Bošković i S. Đ. podnijeli su krivičnu prijavu protiv tužioca Radonjića, tvrdeći da je protivzakonito naredio njihovo hapšenje. Ovaj slučaj ponovo je otvoren godinu i po kasnije, na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kada je održano kontrolno saslušanje o postupanju tužilaca.

Tužilac Radonjić tada je iznio oštre optužbe, navodeći da policija nije ispoštovala njegov usmeni nalog za hapšenje, a da ga je nakon izdavanja pisanog naloga kontaktirala rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica, tražeći da osumnjičene službenike pusti na slobodu. On je to odbio, nakon čega je, prema njegovim riječima, dobio poziv i od v. d. VDT-a Dražena Burića, koji je tražio da se predmet ustupi SDT-u.

O svemu tome Radonjić je sačinio službenu bilješku koja se i danas nalazi u tužilačkom upisniku. Optužbe na račun Medenice potvrdio je i tadašnji v.d. rukovodilac podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva Nikola Boričić. Na sjednici skupštinskog Odbora Boričić je izjavio da je uvjeren „da mu je upravo zbog ovog slučaja pukla pogibija“.

Podsjetimo, na osnovu službene bilješke, ministar pravde Marko Kovač podnio je Tužilačkom savjetu predlog za razrješenje Lepe Medenice, uz ocjenu da postoji sumnja u njen neprimjeren uticaj na postupajućeg tužioca. Iako je i disciplinska tužiteljka Tanja Nišavić tražila njeno razrješenje, Tužilački savjet je proceduralnim manevrom zaustavio postupak, pozivajući se na formalno-pravne nedostatke, čime je okončana višemjesečna unutrašnja kriza u tužilaštvu.

 Činjenica da je Aleksandar Bošković u momentu hapšenja obavljao dužnost zamjenika načelnika za tajni nadzor i praćenje, položaj od najvišeg značaja za unutrašnju bezbjednost države, otkriva dubinu problema unutar bezbjednosnog sektora.

Ovaj slučaj gotovo izvjesno pokazuje da u sistemu postoji još mnogo „trulih dasaka“, kadrova koji su kroz godine, kroz različite vlasti, zadržani ili čak unaprijeđeni uprkos kompromitujućim radnjama.

Hapšenje visokopozicioniranog službenika koji je imao pristup najpovjerljivijim operativnim aktivnostima govori da je borba za čišćenje sektora tek započela, te da će biti neizbježno otvaranje pitanja odgovornosti onih koji su takve kadrove postavljali, štitili i unapređivali.

Na posletku – kućni pritvor od velikodušne Suzane Mugoše

Nakon saslušanja kod sudije za istragu Višeg suda u Podgorici bivši pomoćnik direktor Uprave policije Dejan Knežević, nekadašnjem šefu Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela Miloradu Žižiću i službeniku Uprave policije Aleksandru Boškoviću određen je kućni pritvor.

“Okrivljenima je određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana i zabrana pristupa i sastajanja sa određenim licima”, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici.

Njima je, odlukom sudije za istragu Suzane Mugoše, određena i mjera zabrane sastajanja sa licima koja su navedena kao svjedoci.

Bošković je, ponovimo, uhapšen u subotu u okviru nove istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je krajem 2020. godine nezakonito iz sistema policije uklonio zabranu ulaska u Crnu Goru za beogradske kriminalce Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.