Plamenac traži da suđenje bivšem šefu ANB-a bude javno

Danas u Višem sudu u Podgorici počinje suđenje bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću, osumnjičenom za zloupotrebu službenog položaja, za nezakonito uhođenje više crnogorskih građana, među kojima i paroha barskog protojereja Jovana Plamenca.

Na ovo ročište sveštenik iz Bara pozvan je u svojstvu svjedoka-oštećenog. Tim povodom, on je Višem sudu dostavio dopis, čiji sadržaj u cjelosti objavljujemo:

Pred Višim sudom u Podgorici u predmetu KS.br.55/2024 zakazano je za dan 05.11.2024. godine sa početkom u 09:00 časova suđenje u predmetu protiv okrivljenog Peruničić Dejana zbog krivičnog d‌jela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 KZCG u kojem sam pozvan kao svjedok-oštećeni pred sudijom Sonjom Keković.

Moj advokat mi je objasnio da je članom 4 Zakona o tajnosti podataka propisano da se tajnost podatka ne može odrediti radi prikrivanja izvršenog krivičnog djela, ugrožavanja životne sredine, ograničavanja konkurencije, prekoračenja ili zloupotrebe ovlašćenja, nezakonitog akta i postupanja ili administrativne greške organa, kao i da je javnost glavnog pretresa, koja je ustanovljena čl. 6. st. 1. EKLJP-a i čl. 14. st. 1. MPGP, sastavni dio prava na pravično suđenje, i da ostvarenje načela javnosti glavnog pretresa podrazumijeva obavezu suda da javnost obavijesti o vremenu i mjestu usmene rasprave, te da obezbjedi odgovarajuće uslove, u razumnim granicama, za prisustvo zainteresovane javnosti.

Pozivajući se na pravnu regulativu koju sam naveo, na pravo koje mi pripada, molim da omogućite da zakazanom glavnom pretresu na kojem ću dati iskaz kao svjedok-oštećeni prisustvuju zaintresovani predstavnici medija. Ovaj slučaj je, s razlogom, već privukao veliku pažnju crnogorske javnosti.
Veliki broj građana Crne Gore je žrtva nezakonitog rada Agencije za nacionalnu bezbjednost. I sâm sam žrtva nezakonitog praćenja od strane Agencije.

Smisao ovog procesa ne vidim u kažnjavanju službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, od nalogodavaca do operativaca, koji su vršili, i vrše, svojevrsno nasilje nad građanima Crne Gore koje politički režim označava svojim protivnicima (u koje su i mene uvrstili) podrivajući njihovu socijalnu i ličnosnu slobodu – radi kažnjavanja; ne vidim ga u kažnjavanju koje je samo sebi svrha. Ne vidim ga u njegovoj punoći ni u pravičnoj satisfakciji žrtvama nezakonitog rada Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Pun smisao ovog procesa vidim u izvlačenju na svjetlost nezakonitog praćenja građana iz dubine mraka prakse Agencije za nacionalnu bezbjednost, pravnog sljedbenika Službe državne bezbjednosti čije je službenike, arhivu, opremu, sredstva i predmete, ali i metode rada preuzela, kako bi ona bila prekinuta, kako se ne bi dogodilo da ANB nastavi sa istom praksom nasilja nad građanima Crne Gore, što za stare što za nove gazde, čime bi i ovaj sudski prosec bio obesmišljen.

Ovaj smisao, sudski proces, u kojem učestvujem kao svjedok-oštećeni, imaće samo ako oni koji u njemu učestvuju u ovom svojstvu budu u prilici da iznesu argumentovano svjedočenje. A ovi argumenti nijesu dostupni svjedocima-oštećenima jer su i dalje u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pod ključem „tajno“. Ukoliko Sud ne omoguće nama svjedocima-oštećenima da dođemo do svojih argumenata, naše svjedočenje biće „sa ljepljivom trakom na ustima“.

Smislenosti ovog sudskog procesa na način kako sam naveo, izuzetno bi doprinijela njegova otvorenost javnosti, u skladu sa pravom koje joj u ovakvim, pa i u ovom slučaju pripada, sa pravom koje je regulisano Zakonom kako sam naveo u početku ovog dopisa, osobito ako bi ovo suđenje bilo televizijski prenošeno, na način kako je to urađenu u predmetu ,,Državni udar“.