Od srpskog jezika do Botuna: Poruke koje su Knežević i Bojović prenijeli u srcu američke politike
Posjeta predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića i člana Predsjedništva DNP-a Vladislava Bojovića Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja jednu od najsadržajnijih međunarodnih aktivnosti te stranke u posljednjih nekoliko godina.
Za razliku od brojnih diplomatskih posjeta koje se uglavnom svode na protokolarne susrete i uopštene poruke o saradnji, delegacija DNP-a je tokom boravka u Vašingtonu pred američkim političkim sagovornicima iznijela čitav niz konkretnih tema koje već dugo zauzimaju centralno mjesto u političkom programu stranke.
Iz svih dosadašnjih saopštenja i medijskih izvještaja jasno se može zaključiti da je fokus razgovora bio usmjeren na položaj srpskog naroda u Crnoj Gori, pitanje identiteta, ravnopravnost srpskog jezika, donošenje Zakona o dvojnom državljanstvu, očuvanje tradicionalnih vrijednosti, ali i na konkretne političke događaje u Crnoj Gori za koje predstavnici DNP-a smatraju da zaslužuju pažnju međunarodne javnosti.
Već prvi sastanci u Vašingtonu pokazali su da DNP nastoji da razvija odnose prije svega sa konzervativnim i republikanskim političkim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tako su Knežević i Bojović razgovarali sa Markom Ivanijem, predsjednikom organizacije „Republikanska nacionalna obnova“, koja djeluje u okviru američkog konzervativnog političkog miljea. Prema saopštenju DNP-a, razgovor nije bio ograničen na formalnu razmjenu mišljenja, već su predstavnici stranke detaljno izložili svoj pogled na političke prilike u Crnoj Gori, ukazujući da je, po njihovom stavu, srpski narod godinama izložen institucionalnoj diskriminaciji.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da, iako je srpski jezik prema rezultatima posljednjeg popisa maternji jezik najvećeg broja građana Crne Gore, on i dalje nema status službenog jezika. Upravo je to, kako je navedeno, jedno od pitanja koje DNP smatra prioritetnim za rješavanje u narednom periodu. Američkim sagovornicima prenijet je i stav da je potrebno usvojiti Zakon o dvojnom državljanstvu, jer bi njime, prema ocjeni DNP-a, bila ispravljena dugogodišnja nepravda prema velikom broju ljudi koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Srbiji i drugim državama.
U razgovorima je značajno mjesto dobila i tema očuvanja tradicionalnog nacionalnog i duhovnog identiteta. Predstavnici DNP-a istakli su da evropske integracije ne smiju značiti odricanje od istorijskog nasljeđa, kulture i tradicije, već da je moguće istovremeno graditi evropsku budućnost i čuvati nacionalni identitet. Upravo u tom kontekstu naglašen je i značaj Srpske pravoslavne crkve, za koju je rečeno da predstavlja jedan od najvažnijih stubova duhovnog i kulturnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Vašingtonu delegacija DNP-a sastala se i sa republikanskom kongresmenkom Anom Paulinom Lunom, jednom od prepoznatljivijih ličnosti Republikanske stranke. Iako nisu saopšteni svi detalji razgovora, navedeno je da su teme bile unapređenje odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, političke prilike na Zapadnom Balkanu i nastavak saradnje sa američkim zakonodavcima. Taj susret u DNP-u vide kao važan korak u uspostavljanju trajnije komunikacije sa predstavnicima američkog Kongresa.
Posebno zapažen bio je i sastanak sa Džordžom Barberom, saradnikom kongresmena Vorena Dejvidsona. Tom prilikom Milan Knežević je američkom sagovorniku ukazao na više pitanja za koja smatra da zaslužuju pažnju međunarodne javnosti. Pored problema službenog statusa srpskog jezika, dvojnog državljanstva i državnih simbola, govorio je i o dešavanjima u Botunu, ocijenivši da je postupanje državnih organa prema građanima tog naselja predstavljalo primjer prekomjerne upotrebe sile i selektivnog odnosa institucija.
Analizirajući sva dosadašnja saopštenja, može se uočiti da su Milan Knežević i Vladislav Bojović na svakom sastanku dosljedno ponavljali iste ključne poruke, nastojeći da američkim političkim predstavnicima približe svoje viđenje prilika u Crnoj Gori. U središtu njihovih nastupa nije bila ekonomija niti uobičajene diplomatske teme, već prije svega pitanja identiteta, nacionalnih prava, položaja srpskog naroda i, kako navode, potrebe da institucije obezbijede jednak tretman svih građana.
Uporedo s tim, gotovo svaki sastanak bio je iskorišćen i za predstavljanje političke platforme DNP-a koja počiva na očuvanju tradicionalnih porodičnih vrijednosti, zaštiti kulturnog i duhovnog nasljeđa i jačanju saradnje sa političkim organizacijama koje dijele slične ideološke stavove. Zbog toga nije slučajno što je većina susreta organizovana upravo sa predstavnicima republikanskih i konzervativnih političkih krugova u Vašingtonu.
Iako je posjeta još u toku i najavljeni su novi sastanci, već sada je izvjesno da ona predstavlja jednu od najobimnijih međunarodnih aktivnosti DNP-a do sada.
Prema dosadašnjim informacijama, cilj nije bio samo uspostavljanje političkih kontakata, već i nastojanje da se pitanja koja DNP godinama otvara u domaćoj javnosti predstave i u jednom od najvažnijih svjetskih političkih centara. Upravo zbog toga, ova posjeta prevazilazi okvire uobičajene stranačke diplomatije i predstavlja pokušaj da se teme koje se tiču položaja srpskog naroda, jezika, identiteta i institucionalnih prava internacionalizuju kroz direktne razgovore sa uticajnim političkim sagovornicima u Sjedinjenim Američkim Državama.
