Najavljeno uvođenje viza za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra, kao dio usklađivanja crnogorske vizne politike sa Evropskom unijom, moglo bi ostaviti ozbiljne posljedice po domaći turizam, koji je jedna od najvažnijih privrednih grana u zemlji.
Kako je za NIN ocijenio ekonomski analitičar Davor Dokić, Crna Gora bi mogla da plati visoku cijenu evropskih integracija, jer će nove vizne barijere dodatno udaljiti turiste sa tržišta koja su godinama bila među najznačajnijima.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine u Crnoj Gori je ostvareno više od 2,6 miliona turističkih dolazaka i preko 15,5 miliona noćenja, pri čemu su strani turisti učestvovali sa više od 96 odsto ukupnog prometa. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Srbije, sa učešćem od 23,5 odsto, dok su turisti iz Rusije bili odmah iza njih sa 18,3 odsto.
U privatnom smještaju ruski turisti činili su gotovo četvrtinu svih noćenja.
Podaci pokazuju da su upravo Srbija i Rusija godinama bile najvažnija emitivna tržišta za crnogorski turizam. Samo tokom 2023. godine iz Rusije je zabilježeno oko 246.000 dolazaka i više od 3,7 miliona noćenja, dok je 2019. godine, prije pandemije, Crnu Goru posjetilo čak 384.000 ruskih turista.
Istovremeno, iz Srbije je te godine došlo više od 400.000 gostiju.
Dokić upozorava da je odsustvo ruskih turista već ostavilo velike posljedice po domaću ekonomiju.
„Gubitak ruskih turista Crnu Goru već košta oko 500 miliona evra godišnje, a sada rizikujemo da taj gubitak bude još veći. Ruski turisti su tradicionalno bili među najvećim potrošačima i njihov povratak ne može se lako nadoknaditi drugim tržištima“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, očekivati da će turisti iz zapadne Evrope u kratkom roku nadomjestiti ruska tržišta nije realno.
„Za to su potrebne godine ozbiljnih investicija, snažne promotivne kampanje i razvoj kvalitetnije turističke ponude. To nije proces koji se može završiti preko noći“, istakao je Dokić.
Posebnu zabrinutost u turističkom sektoru izazivaju informacije da bi, nakon uvođenja viza turskim državljanima, kompanija Turkish Airlines mogla da smanji broj letova prema Crnoj Gori. To bi dodatno pogodilo i dolazak ruskih turista, koji već nekoliko godina, zbog obustave direktnih letova, u najvećem broju putuju preko Istanbula i Beograda.
Da se negativni trendovi već osjećaju pokazuju i podaci Centralne banke Crne Gore, prema kojima su prihodi od stranih turista u prvih pet mjeseci ove godine manji za 6,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Turistički poslenici upozoravaju da se smanjen broj gostiju ne odražava samo na hotele i privatni smještaj, već i na ugostiteljstvo, trgovinu, prevoz i brojne druge djelatnosti koje zavise od turističke sezone.
S druge strane, Vlada Crne Gore ističe da je uvođenje viza dio obaveze potpunog usklađivanja viznog režima sa Evropskom unijom i jedan od uslova za nastavak evropskih integracija i zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 24.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi odluka, iako politički važna, mogla imati visoku ekonomsku cijenu, jer su upravo ruski i drugi turisti iz zemalja koje će ubuduće morati da vade vize godinama predstavljali jedan od glavnih oslonaca crnogorskog turizma.