Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas vijenac na spomen-obilježje u Kamniškoj Bistrici, posvećeno stradalima na Zidanom mostu, poručivši da je njegovanje kulture sjećanja na nevino postradale jedan od preduslova istinskog pomirenja i prevazilaženja podjela koje decenijama opterećuju društva na prostoru bivše Jugoslavije.
Tokom posjete Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj, Mandić je, zajedno sa predsjednikom Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutinom Đukanovićem, razgovarao sa administratorom Mitropolije, episkopom buenosajreskim i južnocentralnoameričkim Kirilom.
Predsjednik parlamenta zahvalio je i slovenačkim političarima koji su prisustvovali službi u Kamniškoj Bistrici, ističući da su svojim angažmanom doprinijeli da na tom mjestu bude podignuta kapela kao trajno svjedočanstvo sjećanja na žrtve.
Osuda svih totalitarnih zločina kao evropska vrijednost
Mandić je naglasio da put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ne podrazumijeva samo ispunjavanje političkih i ekonomskih kriterijuma, već i prihvatanje evropske kulture sjećanja, koja počiva na jasnoj osudi zločina svih totalitarnih režima tokom i nakon Drugog svjetskog rata.
Prema njegovim riječima, upravo je takav pristup omogućio pomirenje mnogih evropskih naroda nakon najtežih istorijskih sukoba.
U tom kontekstu podsjetio je da je politička organizacija na čijem je čelu već dva puta pokretala inicijativu za usvajanje Rezolucije o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima, u skladu sa Rezolucijom Savjeta Evrope 1481 iz 2006. godine.
Mandić je izrazio uvjerenje da će vremenom biti obezbijeđena potrebna većina da i Crna Gora usvoji takav dokument, čime bi, kako smatra, pokazala spremnost da prihvati jednu od važnih evropskih tekovina.
Poruka iz Ljubljane: Istina nije prijetnja pomirenju
Dan ranije, tokom boravka u Sloveniji, Mandić je govorio na promociji knjige „Stradalni put – hronika Golgote naroda Crne Gore i Boke 1944–1945“, autora prof. dr Srđe Trifkovića, koja je održana u Pparohijskom domu Hrama Svetih Ćirila i Metodija u Ljubljani.
U svom obraćanju poručio je da ovo djelo ne predstavlja samo istorijsku studiju, već i pokušaj da se osvijetle stranice prošlosti o kojima se decenijama malo govorilo.
On je ocijenio da stradanje velikog broja ljudi na kraju Drugog svjetskog rata predstavlja jednu od najtežih tragedija u istoriji naroda Crne Gore i Boke, ističući da mnogi od postradalih nijesu dobili ni sud, ni grob, ni priliku da njihova sudbina bude dostojno zabilježena.
„Nema istinskog pomirenja bez istine. Ne može se graditi zdrava budućnost na ćutanju, niti se može tražiti bratstvo ako se ne prizna bol drugoga“, poručio je Mandić.
On je naglasio da cilj ovakvih knjiga nije obnavljanje starih podjela niti raspirivanje sukoba, već utvrđivanje istine na osnovu činjenica i dostojanstveno sjećanje na žrtve.
Sjećanje bez mržnje i osvete
Govoreći o značaju kulture pamćenja, predsjednik Skupštine posebno je izdvojio ulogu Srpske pravoslavne crkve, blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, mitropolita Joanikija, porodica stradalih, istraživača i svjedoka koji su, kako je kazao, godinama čuvali sjećanje na tragične događaje iz perioda 1944. i 1945. godine.
Prema njegovim riječima, društvo može napredovati samo ako je spremno da se suoči sa svim stranicama svoje prošlosti, bez obzira na ideološke i političke podjele.
„Pamtimo, ali ne mrzimo; tražimo istinu, ali ne tražimo osvetu; poštujemo žrtve, ali ne želimo nove podjele“, poručio je Mandić u Ljubljani.
On je izrazio uvjerenje da će knjiga profesora Trifkovića predstavljati važan doprinos kulturi sjećanja i pomoći da svako nevino stradanje dobije svoje mjesto u istorijskom pamćenju naroda.
Na kraju obraćanja, Mandić je odao poštu svim nevino postradalim žrtvama, poručivši da njihovo stradanje treba da bude temelj pomirenja, sabornosti i odgovornosti prema budućim generacijama.