Cicović: Ne smijemo se odreći ruskih turista, potrebni su nam i Istok i Zapad
Hotelijer i predstavnik Privredne komore Crne Gore Željko Cicović ocijenio je u intervjuu za „Dan“ da Crna Gora ulazi u turističku sezonu sa realnim izgledima da ona bude veoma uspješna, pa čak i rekordna. Ipak, upozorio je da će značaj ruskog tržišta biti veoma teško u potpunosti nadoknaditi, jer su ruski turisti decenijama predstavljali jedan od najvažnijih oslonaca domaćeg turizma.
Prema njegovim riječima, trenutni pokazatelji iz hotelijerskog sektora ulivaju optimizam jer su rezervacije na višem nivou nego u istom periodu prošle godine.
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj sezoni, Cicović je za „Dan“ objasnio da na međunarodnom tržištu postoje okolnosti koje idu u prilog Crnoj Gori. Kako je naveo, nestabilna bezbjednosna situacija na Bliskom istoku i smanjeno interesovanje za pojedine destinacije, poput Egipta i dijela Turske, doveli su do preusmjeravanja turističke potražnje ka evropskim zemljama.
„Najveće koristi od tog trenda za sada ostvaruju Španija i Portugal, ali je značajan dio rezervacija preusmjeren i prema zemljama Balkana, prije svega Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji“, kazao je Cicović.
On je ukazao i na nastavak trenda većeg broja individualnih rezervacija i takozvanog „last minute“ bukinga, što, kako je rekao, od turističke privrede zahtijeva veću fleksibilnost.
Posebno je istakao značaj povećanja broja avio-linija prema Crnoj Gori, naglašavajući da su avio-kompanije ove godine odigrale važnu ulogu u promociji države kroz svoje prodajne i marketinške kanale. Prema njegovim riječima, rast avio-saobraćaja uglavnom dolazi preko niskobudžetnih prevoznika koji otvaraju nova tržišta i dovode novu strukturu gostiju.
Cicović je objasnio da takvi putnici najčešće koriste hotele srednje kategorije, privatni smještaj i apartmane, dok hoteli visoke kategorije zadržavaju prostor za očuvanje svojih cijena i tržišne pozicije zasnovane na kvalitetu usluge.
Ipak, upozorio je da su saobraćajna infrastruktura i kapaciteti aerodroma i dalje među najvećim izazovima. Kao dodatni rizik naveo je mogućnost nekontrolisanog rasta cijena.
„Gost će možda prvi put doći zbog dobre promocije, povoljnih tržišnih okolnosti ili dostupnih avio-veza, ali će se vratiti samo ukoliko dobije kvalitet, profesionalnu uslugu i osjećaj da je za svoj novac dobio vrijednost“, poručio je on.
Prema njegovoj ocjeni, najveći izazov ove godine možda neće biti dovođenje turista u Crnu Goru, već pružanje takve usluge da požele ponovo da dođu.
Osvrćući se na hronični nedostatak radne snage, Cicović je za „Dan“ kazao da to više nije sezonski, već ozbiljan strukturni problem koji pogađa gotovo sve segmente turističke privrede.
On je naveo da nedostaju kvalifikovani konobari, kuvari, recepcioneri, sobarice i tehničko osoblje, ali sve češće i srednji i visoki menadžment.
Prema njegovim riječima, turistička privreda trenutno funkcioniše zahvaljujući radnicima iz trećih zemalja, posebno iz Azije i Turske, ali je naglasio da to ne može biti trajno rješenje.
„Nijedna ozbiljna turistička destinacija ne može svoju budućnost graditi isključivo na uvozu radne snage“, upozorio je Cicović.
Kao rješenje predložio je reformu stručnog obrazovanja, snažnije povezivanje škola i privrede, podsticaje za zapošljavanje domaćih radnika, bolje uslove rada i jasne karijerne perspektive za mlade.
Istovremeno je naglasio da procedure za zapošljavanje stranaca moraju biti jednostavnije i efikasnije, jer će Crnoj Gori i nakon ulaska u Evropsku uniju biti potrebna dodatna radna snaga.
Govoreći o pristupanju Evropskoj uniji, Cicović je kazao da će slobodno kretanje radnika donijeti brojne prednosti, ali i pojačati konkurenciju na tržištu rada.
„Rješenje nije u administrativnim ograničenjima niti u očekivanju da će ljudi ostati samo zato što vole svoju zemlju. Rješenje je u većoj produktivnosti, većim zaradama, boljim uslovima rada i stvaranju ambijenta u kojem će turizam biti prepoznat kao atraktivna i perspektivna profesija“, poručio je.
Dodao je i rečenicu koja, kako ističe, najbolje opisuje problem:
„Često kažem da radnike nećemo zadržati patriotizmom, već kvalitetom života i zaradom.“
Na pitanje da li će ulazak Crne Gore u EU i uvođenje strožih granica prema zemljama Zapadnog Balkana negativno uticati na dolaske gostiju iz Srbije i Bosne i Hercegovine, Cicović je kazao da ne očekuje dramatičan pad.
On podsjeća da su Srbija i BiH decenijama među temeljima crnogorskog turizma i da će to ostati i u budućnosti.
Prema njegovim riječima, novi sistemi elektronske registracije putovanja trebalo bi da omoguće jednostavnije prelaske granica nego što se često predstavlja u javnosti, ali je naglasio da će ipak biti potrebno raditi na očuvanju konkurentnosti destinacije.
Kao odgovor na eventualno smanjenje dolazaka sa tradicionalnih tržišta predložio je kombinaciju mjera: jačanje avio-povezanosti, otvaranje novih linija ka evropskim gradovima, snažniju promociju Crne Gore i modernizaciju turističkog proizvoda.
Cicović je posebno naglasio da bi najveća greška bila svesti cijelu priču na puko nadoknađivanje broja gostiju.
„Mnogo važnije je da povećavamo kvalitet turističkog proizvoda, produžavamo sezonu i privlačimo goste veće platežne moći“, istakao je.
Govoreći o ruskom tržištu, Cicović je za „Dan“ poručio da nijedno pojedinačno tržište ne može u potpunosti nadomjestiti značaj koji su ruski turisti imali za Crnu Goru.
Podsjetio je da ruski gosti nisu bili važni samo po broju dolazaka već i po dužini boravka, potrošnji i snažnoj povezanosti sa zemljom.
On je podsjetio i na činjenicu da veliki broj ruskih državljana posjeduje nekretnine u Crnoj Gori i da su mnogi godinama dolazili više puta godišnje, gradeći lične i poslovne veze.
Istovremeno je pozdravio rast interesovanja sa tržišta Njemačke, Velike Britanije, Francuske, zemalja Beneluksa i Skandinavije.
Prema njegovim riječima, dio gubitaka sa ruskog tržišta već je nadoknađen upravo zahvaljujući gostima iz zapadnoevropskih zemalja.
Međutim, upozorio je da se radi o različitim profilima turista.
„Ruski turisti su tradicionalno ostvarivali duže boravke i bili među boljim potrošačima, dok su zapadnoevropski gosti često skloniji kraćim, ali češćim putovanjima“, kazao je.
Zbog toga, kako je naglasio, nije dovoljno pratiti samo broj dolazaka, već i prihode, prosječnu potrošnju i ukupne ekonomske efekte turizma.
„Smatram da Crna Gora ne treba i ne smije da se odrekne ruskog tržišta. Naprotiv, treba da bude spremna da, kada se za to steknu međunarodni uslovi, ponovo privuče goste koji su decenijama bili važan dio našeg turističkog prometa“, poručio je.
Na pitanje o trendu kraćeg zadržavanja gostiju, Cicović je kazao da to ne treba automatski posmatrati kao negativnu pojavu.
On smatra da je riječ o promjeni načina putovanja i odmora, jer turisti danas češće putuju, brže donose odluke i sve rjeđe koriste klasične višenedjeljne aranžmane.
Prema njegovim riječima, gosti koji ostaju kraće često imaju veću dnevnu potrošnju i češće koriste restorane, izlete, rent-a-car usluge, wellness sadržaje i lokalne atrakcije.
„Pad prosječne dužine boravka ne mora automatski značiti i pad prihoda“, naglasio je.
Ipak, ukazao je na jedan hroničan problem – nedovoljno razvijenu turističku potrošnju kroz trgovinu.
On je ocijenio da Crna Gora još uvijek ne uspijeva da u punoj mjeri iskoristi potencijal prodaje lokalnih proizvoda, suvenira, gastronomskih specijaliteta i drugih autentičnih sadržaja.
„Ako želimo veću potrošnju turista, ne treba nam samo više gostiju, već više razloga da svoj novac potroše upravo u Crnoj Gori“, poručio je.
Govoreći o dugoročnoj strategiji razvoja turizma, Cicović je kazao da Crnoj Gori nije potrebna nova strategija, već dosljedna primjena postojećih planskih i razvojnih dokumenata.
On smatra da je najveći problem u realizaciji već usvojenih politika, a ne u nedostatku strategija.
Prema njegovim riječima, turizam se ne može razvijati od sezone do sezone niti od mandata do mandata, već zahtijeva kontinuitet, profesionalizam i jasne ciljeve.
Cicović je kao prioritete naveo razvoj aktivnog, wellness, zdravstvenog, kongresnog i sportskog turizma, kao i gastronomije i kulturnih sadržaja koji mogu produžiti sezonu.
Posebno je istakao potrebu da lokalne turističke organizacije prerastu u moderne DMO organizacije koje neće služiti samo za promociju već i za aktivno upravljanje razvojem destinacija.
Takođe je naglasio značaj digitalizacije, istraživanja tržišta i bliže saradnje turističkog sektora sa avio-kompanijama, investitorima i lokalnim zajednicama.
Među prioritetima je izdvojio i modernizaciju aerodroma, koje vidi kao prvu i posljednju sliku koju turista nosi o nekoj destinaciji.
Pored toga, ukazao je na potrebu novih ulaganja u putnu infrastrukturu, bolju povezanost unutar države i smanjenje čekanja na graničnim prelazima.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne treba da se takmiči brojem ležajeva niti najnižim cijenama.
„Naša konkurentska prednost mora biti kvalitet, autentičnost, održivost i iskustvo koje gost nosi sa sobom nakon odmora“, zaključio je Željko Cicović u intervjuu za „Dan“.
