Sutomore gradi vile i hotele, a nema dovoljno vode i struje: Brca u najvećem problemu

Mještani i vlasnici kuća u sutomorskom naselju Brca, gotovo na pola puta između Bara i Sutomora, ponovo su uputili apel zbog problema sa vodosnabdijevanjem, na koji su nas i danas upozorili, šaljući nam informacije o situaciji na terenu.

O problemima ovog mjesta tik uz željezničku prugu i magistralu,  „Barski portal“ je već pisao, ali, kako nam kažu mještani, problem nije riješen – naprotiv, u najvišim dijelovima naselja situacija je i dalje izuzetno teška.

Oni ponovo apeluju na premijera Milojka Spajića i predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića da se problem konačno riješi i da se, kako kažu, obezbijedi bar nekoliko sati vode tokom dana.

„Nedjeljama kuće u nižim ulicama imaju vodu samo nekoliko sati poslije ponoći, dok kuće u višim ulicama i Ulici Talići hil vode nemaju ni sat u toku dana. Normalan život je potpuno onemogućen“, poručili su mještani.

Kako navode, problemi sa vodom i višesatne restrikcije počeli su 1. jula, a situacija se vremenom pogoršavala, do te mjere da su pojedina domaćinstva prinuđena da obezbjeđuju rezervoare i kupuju vodu iz cisterni.

Posebno je problematično što se sve dešava u samom špicu turističke sezone.

„Kako razvijati turizam u Baru kada u Sutomoru, koje godinama donosi velike prihode, satima nema vode? Kako primiti goste koji decenijama ljetuju u privatnom smještaju ako svakodnevno nema osnovnih uslova za život?“, pitaju mještani.

Problem, međutim, nije ograničen samo na Brcu.

Praktično sva naselja iznad magistrale u Sutomoru u ljetnjim mjesecima imaju isti ili sličan problem sa pritiskom i dostupnošću vode. Što je kota viša, problem je izraženiji.

S druge strane, u nižim dijelovima Sutomora, ispod magistrale, situacija sa vodosnabdijevanjem je znatno bolja.

I tu se otvara suština problema o kojoj se godinama govori – Sutomore se ubrzano razvija, ali komunalna infrastruktura ne prati taj razvoj istom brzinom.

Grade se vile, apartmani, turistički sadržaji, hoteli i drugi objekti, povećava se broj ljudi koji tokom ljeta borave na ovom prostoru, ali vodovodna i elektroenergetska mreža često ostaju na infrastrukturi koja nije projektovana za današnje opterećenje.

Posebno je problematična električna mreža, jer mještani godinama ukazuju na slab napon i preopterećenje, što je naročito izraženo u večernjim satima, kada istovremeno radi najveći broj klima-uređaja, bojlera, šporeta, pumpi i drugih uređaja.

Tako dobijamo apsurdnu situaciju: gradi se sve više, ljudi je sve više, turistička ponuda raste, a osnovna infrastruktura ostaje korak – ili više njih – iza.

I direktor Vodovoda kaže da je problem u višim zonama
Da problem nije samo utisak mještana, potvrđuju i riječi direktora DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar Mladena Đuričića, koji je o situaciji govorio u emisiji „Promenada četvrkom“ na Radio Baru.

Đuričić je, govoreći o pritužbama građana, među naseljima koja imaju problema naveo i Brcu i Šušanj, kazao da je riječ o kombinaciji više faktora – smanjenoj izdašnosti lokalnih izvorišta, povećanoj potrošnji, konfiguraciji terena i kapacitetu postojeće distributivne mreže.

Posebno je, kaže on, problematična upravo viša zona.

Kada je potrošnja velika, a količine vode ograničene, problemi sa pritiskom najprije se javljaju na višim kotama. Zbog značajno smanjene izdašnosti izvorišta Brca, uveden je i režim planske isporuke vode za dijelove naselja koji se snabdijevaju sa tog izvorišta – Gornju Brcu, Zelen, Mogilicu, Ratac i Zeleni pojas.

A direktor Vodovoda je izgovorio i ono što je možda najvažnije za razumijevanje cijelog problema:

Nije dovoljno samo obezbijediti vodu – potrebno je imati infrastrukturu koja tu vodu može prihvatiti i dovesti do krajnjeg korisnika.

On je upravo izgradnju i unapređenje infrastrukture naveo kao preduslov dugoročnog rješenja.

To je suština problema Sutomora.

Sistem  pod ogromnim ljetnjim opterećenjem
Prema podacima koje je iznio Đuričić, tokom 2025. godine potrošnja vode od juna do septembra činila je čak 48 odsto ukupne godišnje potrošnje. U 2026. godini potrošnja samo u junu i julu čini oko 40 odsto ukupne dosadašnje potrošnje. Broj stalnih korisnika povećan je za šest odsto, a onda na taj broj treba dodati i ogroman broj turista i sezonskih korisnika.

Istovremeno, lokalna izvorišta su ovog ljeta na minimumu. Direktor Vodovoda navodi da je izdašnost velikih izvorišta, među kojima su Zaljevo, Kajnak, Brca i Suštaš, praktično na najnižem nivou, dok je izvorište Velje oko potpuno presušilo.

Ali upravo zato je još važnije pitanje – šta se radi da se sistem pripremi za ono što je očigledno da će se dešavati i narednih ljeta?

Jer više nije dovoljno svako ljeto objašnjavati problem sušom, vrućinama i povećanom potrošnjom.

Ako se zna da je ljetnji period najveće opterećenje sistema, onda infrastruktura mora biti planirana za taj period.

Uostalom, i sam direktor Vodovoda navodi da je sistem veoma složen – sa 11 izvorišta, 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih i 13 prepumpnih stanica, 52 pumpe i 14 distributivnih rezervoara – te da ga dodatno opterećuju sezonske oscilacije, konfiguracija terena i kombinacija novih i dotrajalih dionica.

Može li Crna Gora u EU sa ovakvim problemima?
I tu dolazimo do pitanja koje nije samo sutomorsko i barsko, već državno.

Može li Crna Gora u Evropsku uniju sa turističkim naseljima u kojima ljudi u avgustu nemaju vodu, sa električnom mrežom koja ne može da isprati intenzivnu izgradnju i sa infrastrukturom koja godinama kasni za razvojem?

Ko je kandidat za Evropsku uniju ako građaninu treba objašnjavati zašto nema vode u sopstvenoj kući?

I ako lokalna i državna vlast nemaju novca da riješe infrastrukturne probleme koji su postali očigledni, zar nije upravo to jedna od stvari za koje se od evropskih fondova traži novac?

Ako nas Evropa, kako se to često govori, „srdačno želi“, onda je možda vrijeme da i Crna Gora pokaže šta joj je najpotrebnije.

Ne trebaju nam samo evropski datumi, poglavlja i konferencije.

Trebaju nam vodovodi. Treba nam jača elektromreža. Treba nam kanalizacija. Treba nam infrastruktura koja može da prati ono što se gradi.

Jer nije normalno da se jedno turističko mjesto godinama intenzivno gradi, da se povećava broj smještajnih jedinica i gostiju, da se od turizma ubira novac, a da se onda u špicu sezone građanima objašnjava da vode nema jer je potrošnja velika.

Mještani naselja Brca zato ponovo apeluju.

A njihov apel, očigledno, nije samo apel jednog naselja.

Riječ je o nikad važnijem upozorenju da se razvoj ovog kraja  mora konačno planirati zajedno sa infrastrukturom – jer se ne može graditi turistički grad, a živjeti sa infrastrukturom iz nekog drugog vremena.