Damjanović: Vlada je sama sebi pucala u nogu sankcijama Rusiji

Iako Crna Gora godinama ulaže napore da se pozicionira kao atraktivna destinacija na Mediteranu, avio-povezanost ostaje jedan od ključnih problema koji ozbiljno sputava rast turističke sezone i ukupne konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

U poređenju sa susjednim zemljama poput Hrvatske i Albanije, Crna Gora je drastično slabije povezana sa glavnim evropskim čvorištima. Broj direktnih linija je ograničen, posebno izvan glavne ljetnje sezone, a niska frekvencija letova destimulativno djeluje na kratkoročne i vikend-turiste.

Pored toga, cijene avio-karata su značajno više nego za letove ka sličnim destinacijama, što Crnu Goru čini manje privlačnom opcijom za srednju klasu putnika.

I uvođenje sankcija Rusiji imalo je posljedice. Prije uvođenja sankcija Rusiji 2022. godine, Crna Gora je imala više od deset direktnih avio-linija sa ruskim gradovima, što je godišnje donosilo desetine hiljada turista. Samo 2021. godine, iz Rusije je stiglo preko 110.000 putnika, čineći rusko tržište jednim od najvažnijih za crnogorski turizam.

Zatvaranjem ovih linija, Crna Gora je izgubila značajne prihode u turističkom sektoru, uključujući prihode aerodroma, ugostitelja i lokalnih zajednica, što se procjenjuje na preko 30 miliona eura u tri godine.

Ova situacija dodatno je pogoršala ekonomsku štetu uzrokovanu sankcijama, koje su ukupno Crnu Goru koštale više od 250 miliona eura, uključujući gubitke u turizmu, investicijama i izvozu.

Bivši ministar finansija u Vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović kaže da je Vlada Zdravka Krivokapića napravila grešku što je slijepo pratila politiku sankcija Evropske unije prema Rusiji.

"Ja sam realista i volio bih da imamo evropske standarde i podignemo nivo naše ekonomije. Evropska unija je, u svakom slučaju, naš cilj i nije trebalo podlijegati pritiscima. Daću za primjer, a žao mi je zbog toga, što je Vlada Zdravka Krivokapića uvela sankcije Rusiji bespogovorno, a mogla je da se izbori za bolji status. Kada se jednom uvedu sankcije, teško ih je vratiti i ublažavati" — kaže Damjanović za „Dan“.

On ističe da je moglo doći do bolje situacije i da se ispoštuje EU, a i da se zaštiti Crna Gora.

"Mogli smo, na primjer, da zadržimo pravo, kao turistička država, da u tom segmentu zadržimo dobre odnose sa Rusijom. Mogli smo van sankcija staviti aerodrome u Tivtu i avio-saobraćaj iz Rusije prema ovom gradu. Samo sa tim malim izuzetkom mi bi imali ogromnu finansijsku korist, koju nam niko drugi nije kompenzovao, a imali smo i sada imamo velike gubitke. Znači, niko nam te gubitke neće kompenzovati, a nastali su kao problem koji smo sami sebi napravili, jer smo slijepi poslušnici nečije volje, pa makar ona dolazila i iz Brisela" — ističe Damjanović.

Inače, aerodromi u Podgorici i Tivtu suočavaju se sa infrastrukturnim ograničenjima. Tivat posebno, kao glavna kapija za primorje, funkcioniše na ivici kapaciteta u špicu sezone, često bez adekvatne usluge, hlađenja ili dovoljno gejtova. Infrastruktura nije skalirana za masovniji dolazak turista, a investicije su godinama unazad izostale ili su bile predmet političkih prepucavanja, poput odlaganja koncesije.

Za razliku od zemalja koje razvijaju cjelogodišnji turizam, Crna Gora je u velikoj mjeri zavisna od sezonskih čarter aranžmana, posebno iz Istočne Evrope. Ova zavisnost čini turističku sezonu kratkom i osjetljivom na geopolitičke i ekonomske krize u zemljama emitivnog tržišta.

Crna Gora mora hitno uspostaviti stabilnu, profesionalnu i dugoročnu avio-strategiju ako želi da pređe sa sezonske na održivu turističku privredu. Bez jačanja avio-dostupnosti, modernizacije infrastrukture i usklađene promocije, turistički potencijal zemlje ostaće nedovoljno iskorišćen — a sezona kratka, skupa i nesigurna.