Pad broja turista zbog uvođenja viza može nas koštati više od očekivanog

Nakon što smo stekli većinu uslova za ulazak u Evropsku uniju, ali i zbog rata u Ukrajini i promjena viznog režima, crnogorski turizam suočava se s potencijalnim padom od oko 20 odsto na ključnim izvorima gostiju.
Ekonomski analitičar Davor Dokić upozorava da će uvođenje viza za Rusiju i Tursku imati vidljive posljedice na kretanje turista iz tih zemalja. On je za "Dan" rekao da će vize sigurno znatno uticati na individualne posjete iz Turske i Rusije, dok će kod grupnih putovanja procedura biti pojednostavljena i ubrzana.

Dokić podsjeća da je Vlada, odnosno premijer Milojko Spajić, odugovlačila s uvođenjem viza za Tursku, iako je taj zahtjev Evropske unije postojao već duže vrijeme. Ta odluka, kaže on, donekle je ublažila efekte po turizam, a sličan pristup bi, prema njegovom mišljenju, trebalo primijeniti i u slučaju Rusije kako bi se šteta svela na minimum. On dodaje da će diplomatsko-konzularna predstavništva Crne Gore morati biti kadrovski ojačana kako bi spremno dočekala primjenu viznog režima u objema zemljama.

Iz Ministarstva vanjskih poslova za "Dan" je saopšteno da je u prvih osam dana od uvođenja viza za Tursku, vizu zatražilo 50 turskih državljana. To je vrlo mali broj, što upućuje na to da će efekat novog režima na dolazak gostiju biti ograničen u kratkom roku.

Crna Gora je u 2024. godini ostvarila približno 2.606.854 dolaska turista i oko 15.594.299 noćenja, od čega je 96,1 odsto ostvareno od stranih gostiju. U strukturi noćenja stranih turista najveći udio imali su posjetioci iz Srbije sa 23,5 odsto, Rusije sa 18,3, Bosne i Hercegovine sa 8,4 i Turske sa 4,9 odsto.

Prema podacima za prvih pet mjeseci 2025. godine, država je od stranih turista evidentirala prihod od 243,44 miliona eura, što je za 16,06 miliona manje nego u istom periodu 2024, odnosno oko 6,2 odsto manje.

U individualnom, odnosno privatnom smještaju, u 2024. godini ostvareno je 10.393.405 noćenja, od čega je ruski udio iznosio 24,9 odsto.

Ako se uzme u obzir da gosti iz Rusije i Turske zajedno čine oko 23,2 odsto svih noćenja stranih turista, pad od 20 odsto u tom segmentu značio bi smanjenje od približno 4,6 odsto ukupnih noćenja. Na osnovu ukupnih podataka iz 2024, to bi bilo oko 718 hiljada noćenja manje godišnje.

Pad prihoda i noćenja može imati lančane posljedice po smještaj, ugostiteljstvo, prevoz i dodatne usluge, kao i po zapošljavanje u sezoni.

Crna Gora se nalazi pred ozbiljnim izazovom. Uvođenje viza za ključna tržišta poput Rusije i Turske, u kombinaciji sa geopolitičkim faktorima kao što je rat u Ukrajini, može dovesti do pada broja gostiju i prihoda. Bez blagovremenih mjera kao što su diverzifikacija tržišta, promocija novih izvorišta gostiju i povećanje vrijednosti boravka, destinacija bi mogla pretrpjeti vidljiv pad turističkih rezultata.

Podsjetimo, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je nedavno izjavio da je za Crnu Goru, kada je turizam u pitanju, pored avio dostupnosti, ključna stvar bezvizni režim, i da je uvođenje viza turskim državljanima u stvari ukidanje jedne velike destinacije koja je rasla iz godine u godinu.

– Ovih dana često u Crnoj Gori pominjemo uvođenje sankcija Rusiji, što je nanijelo takođe štetu turizmu, a u obavezi smo da uvedemo vize i ovoj državi. Hrvatska je kao članica EU već uvela vize Rusima. Pod istim uslovima, istim brojem papira, istom vremenu za vađenje vize, uvjeravam vas, kada mi uvedemo vize ruskim državljanima Hrvati bi imali tri puta više gostiju iz Rusije nego mi – kaže Radulović.
Slijedi pad noćenja

Predsjednik CTU Žarko Radulović kaže da mi u Crnoj Gori ne razumijemo kako se razvija turizam i kada to počne da uređuje administracija, ostaćemo na kraju kao Sjeverna Koreja.

– U nijansama ćemo se razlikovati – ističe Radulović.

Pad ruskih i turskih gostiju mogao bi dovesti do 718 hiljada manje noćenja i imati lančani efekat na prihode, sezonske poslove i cijene.

Ograničen broj zahtjeva za vize u prvih osam dana od uvođenja, samo 50 turskih državljana, pokazuje da će efekat novog režima na dolazak gostiju biti relativno mali u kratkom roku.

On ističe da bi bilo loše uvoditi vize za Ruse i sve ostale u ovakvoj Crnoj Gori i sa ovako pripremljenim turističkim proizvodom.

– Ubijeđen sam da sa malo više angažmana, malo više pregovaračke kompetencije i jakim argumentima kojima bi dokazali Evropskoj uniji da mi imamo veliku ekonomsku štetu i da će EU morati mnogo više novca da utroši na Crnu Goru, ako prekinemo priliv turista iz tih država, i značajno smanjimo finansijsku dobit, EU bi pristala na neki kompromis. Podsjetiću vas da je tako bilo i sa Hrvatskom. Ona je do ulaska u Šengen zonu imala bezvizni režim za ruske državljane od 1. maja do 1. novembra. To je trajalo 5–6 godina. Za Tursku je taj režim još duže bio – kazao je Radulović.
Navodi da očekuje da će Turska i sve države kojima uvodimo vize ići principom reciprociteta. Ukoliko se to desi, biće ogromna šteta za nas, kaže Radulović, i dodaje da treba onda pojednostaviti proceduru.

– Ako budemo izdavali vize u ambasadama i konzulatima, tu je kraj. Mi smo, na primjer iz CTU dvije godine lobirali da se, tokom turističke sezone, ukinu vize Uzbekistancima. Sada ćemo do Nove godine imati zahtjev da im uvedemo vize, jer smo napravili grešku. To je bio pogrešan potez, jer je sa svakog leta iz Uzbekistana oko 20 putnika ostajalo u Crnoj Gori. Mi to ne želimo. Slična je priča i sa Azerbejdžanom – kaže Radulović.