Sezona za trojku, velika rupa u budžetu jer su falili Rusi
Turistička sezona u Crnoj Gori ove godine ostavila je dvojak utisak: dok su zvanični podaci o broju posjeta i dalje relativno solidni, na terenu je sve više glasova da su očekivanja bila pretjerana, pripreme kasnile, a ključna tržišta izostala.
Crnogorsko primorje je, umjesto rekordnih rezultata koji su najavljivani, dobilo jednu "dobru trojku" – sezonu koja nije propala, ali koja nije ni blizu onoga što se od nje očekivalo.
Prema podacima Radija Slobodna Evropa, u jeku ljetnje turističke sezone u Crnoj Gori je boravilo oko 130.000 turista, iako je kapacitet dvostruko veći. U Budvi, najpoznatijoj destinaciji, popunjenost velikih hotelskih kompleksa kretala se oko 30 odsto. Uporedo, gosti su se žalili na previsoke cijene, koje nijesu pratile kvalitet usluge. Simbol tog nezadovoljstva postala je anegdota o flaši vode i grickalicama za sedam eura, koja se brzo proširila po društvenim mrežama i regionalnim medijima.
Sezona je počela sa zakašnjenjem. Još u junu veliki broj plaža bio je bez koncesionara, dio kupališta ostao je zatvoren, a saobraćajne gužve na prilazima Primorju bile su svakodnevica. Aerodromi u Podgorici i Tivtu radili su na ivici izdržljivosti, bez dovoljno slotova za slijetanje, što je rezultiralo višesatnim kašnjenjima. Vlada nije usvojila strategiju razvoja turizma, niti marketinški plan, pa je promocija zemlje bila stihijska i nepovezana. Upravo zbog toga, analitičari, ali i dio ugostitelja, ocjenjuju da je država u sezonu ušla bez vizije.
Najviše je, ipak, odjeknulo upozorenje da je izostanak ruskog tržišta teško nadomjestiti. Do uvođenja sankcija, Rusi su bili drugi po broju gosti u Crnoj Gori, ali prvi po potrošnji. Ukidanje njihovih dolazaka stvorilo je nenadoknadiv manjak u kasama hotela i restorana. Turisti iz regiona i zapadne Evrope, iako prisutni, nijesu mogli da nadoknade tu razliku.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže za "Dan" da ovogodišnju turističku sezonu možemo ocijeniti trojkom, odnosno kao djelimičnu uspješnu, jer smo imali solidnu pretsezonu, veoma loš jul i dobar avgust.
"Konačna ocjena zavisi od postsezone, odnosno od septembra i dijela oktobra. Nadam se da će biti ispunjena očekivanja turističkih radnika i da ćemo moći da kažemo da je sezona dobila ocjenu 3" – kaže Dokić.
On podsjeća na brojne problem koji su uticali na kvalitet turističke usluge, počev od brojnih blokada puteva, radova na magistralama, štrajkova…
"To su stvari koje su, takođe, negativno uticale na sezonu i zbog kojih ona nije bila bolja. Naravno, uz sve to, najveći problem je znatno manji broj ruskih turista, na šta su uticale sankcije koje smo uveli njihovoj državi, a i zabrana letova iz Rusije još uvijek je na snazi. Zbog toga, i prekida izvoza nekih naših proizvoda, kao što su vina "Plantaža", gubimo cirka 500 miliona eura godišnje. Nismo uspjeli da nadomjestimo rusko tržište drugim turističkim tržištima. Zbog svega toga smo tu gdje smo. Za iduću sezonu moramo da se pripremimo i, uz tradicionalne slabosti kao što su komunalni nered ili nedostatak parking mjesta i sve ostalo što nas karakteriše već decenijama, mućnemo malo glavom, shvatimo gdje nam je mjesto i stvorimo uslove za bolju sezonu od ove" – naglašava Dokić.
Sezona 2025. dobila je "dobru trojku". Ali ako se isti problemi ponove i naredne godine, ni ta ocjena neće biti održiva.
Ne pomaže ni sjever
Mjere koje je država najavljivala – od bolje organizacije saobraćaja do strateškog ulaganja u marketing – nijesu realizovane. Turistička organizacija Crne Gore promovisala je zemlju na pojedinim sajmovima i u regionu, ali bez jasne kampanje usmjerene na velika evropska tržišta. Zbog toga su mnogi hotelijeri bili prepušteni sopstvenim naporima i pojedinačnim aranžmanima sa tur-operatorima.
Iako su na sjeveru zemlje zabilježeni bolji rezultati – zahvaljujući rastu interesovanja za planinski turizam – ukupan bilans ne može sakriti pad u primorskim opštinama. Sve to je dovelo do zaključka da je Crna Gora ove godine imala turističku sezonu koja je mogla biti mnogo bolja, da nije bilo improvizacija i zakašnjenja.
Ono što ostaje nakon ovog ljeta jeste utisak da zemlja još nema jasan koncept turističke ponude. Gosti traže više od sunca i mora: bolju infrastrukturu, pristupačnije cijene, kulturne sadržaje, plan i viziju. Upravo to je zadatak koji stoji pred Crnom Gorom ako želi da se vrati među ozbiljne turističke destinacije na Mediteranu.
(DAN)
