Ћирилица Latinica
07.08.2025.
Kolumne

HIC RHODUS, HIC SALTA: Plovdiv

Autor: Redakcija 7 Ostavite komentar

PIŠE: Igor Rems

Od Pazardžika do Plovdiva je 40 km. Vozim ravnicom koja se gubi u daljini, u plavičastoj izmaglici.
Vreme nije vruće, sa povremenom oblačnošću — idealno za vožnju.
Ulazim u Plovdiv!

Grčki pisac Lukijan iz Samosate opisao je prirodne lepote ovog grada, koji je smešten na tri brda u podnožju Rodopskih planina. Piše da se nalazio u blizini reke Marice, a pred njim se prostirala plodna Tračka ravnica. Lukijan je Trimontijum (tadašnji naziv grada) opisao kao „najveći i najlepši od svih gradova“.

Za bugarski grad Plovdiv kažu da je „ajljak“ — najopušteniji evropski grad. Grad se ponosi svojom reputacijom da radi stvari na svoj način. Jedan poseban običaj, kog se skoro svaki stanovnik čvrsto pridržava i poštuje, jeste „ajljak“. Ovaj termin nema baš jasan prevod, ali ima smisao — „ajljak“ se manifestuje kao odbijanje da se čovek upusti u preterano smisleni životni cilj, posebno izražavajući skepticizam prema vrednosti prekomernog rada.

Plovdiv (bugarski: Plovdiv, izgovara se [ˈpɫɔvdif]) je drugi po veličini grad u Bugarskoj. Grad ima oko 380.000 stanovnika prema popisu od 15. juna 2024. godine i 540.000 u širem području. Plovdiv, kulturni centar Bugarske, bio je Evropska prestonica kulture 2019. godine. Važan je ekonomski, transportni, kulturni i obrazovni centar, a 2016. pridružio se UNESKO-voj globalnoj mreži gradova.

Nalazi se u plodnom regionu južno-centralne Bugarske, na obe obale reke Marice. Istorijski se razvijao na sedam sijenitskih brda, od kojih su neka visoka 250 metara. Zbog toga se Plovdiv u Bugarskoj često naziva „Grad sedam brda“. Grad je star preko 8.000 godina — stariji od Troje, Rima, Kartagine — sa istorijom koja se može pratiti od praistorijskih vremena do danas. Prva neolitska naselja datiraju iz 6. milenijuma pre nove ere, a život u gradu nije prekidan od kamenog doba, što ga čini jednim od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svetu.


Kratka istorija Plovdiva

Najranije poznato naselje — Trihilmieta — otkriveno je kod Nebet Tepea i datira iz 4–3. milenijuma pre nove ere. Tokom gvozdenog doba bilo je utvrđena tačka tračkog naroda Besi, a u 5. veku p.n.e. ulazilo je u sastav Odriskog kraljevstva.

Godine 342. p.n.e. naselje je osvojio makedonski kralj Filip II, koji mu je dao svoje ime — Filipopolis. Grad je bio opasan jakim zidinama, ali je kasnije prešao pod kontrolu Odriskog kraljevstva. Tokom helenističkog doba Filipopolj postaje važan grad Trakije.

Godine 72. p.n.e. nakratko ga zauzima rimski general Marko Terencije Varon Lukul, ali Tračani brzo povraćaju kontrolu. Konačno je u sastavu Rimskog carstva od 46. godine nove ere. Postaje važna tačka na putu Via Militaris, koji je povezivao Singidunum sa Vizantijom.

Godine 250. nove ere, tokom velike gotske invazije, grad je opsednut i uništen. Rimski general Prisk ga je branio, ali bezuspešno.

Kasnije, u 4. veku, postaje deo Istočnog rimskog carstva. Pod carem Justinijanom I, u 6. veku, obnovljeni su zidovi i podignuta nova utvrđenja. Prema bugarskim izvorima, razni slovenski narodi naselili su se u područje mirno, bez ratovanja. Južno od grada nastanjuju se Dragoviti, za koje je kasnije osnovana Dragovska episkopija.

Godine 836. Plovdiv prvi put ulazi u bugarsku državu pod vladom Malamira.

U 11. veku grad napadaju Pečenjezi i Kumani. Godine 1089. Fridrih I Barbarosa ga osvaja tokom III krstaškog rata. Godine 1204. Četvrti krstaški rat zauzima Carigrad, a Plovdiv postaje vazal Latinskog carstva.

Godine 1371. pada pod osmansku vlast. Osvaja ga Lala Šahin, pobedivši srpsku vojsku u "bici" na Marici — u stvari, pokolju vojske na spavanju.

Tokom turske vladavine grade se Džumaja džamija, Imaret džamija, trgovački centri. Taj prostor je ostao trgovačko srce grada sve do 20. veka.

U Rusko-turskom ratu 1878. grad oslobađa ruski kapetan Aleksandar Burago. Ubrzo se obnavlja infrastruktura, otvaraju škole, biblioteke, pozorišta. U Plovdivu se štampaju prve bugarske novine „Marica“.

Međutim, danas je grad često na stranicama crne hronike. U Plovdivu živi oko 50.000 Roma. Zapadni mediji, posebno nemački, ističu da je u toj populaciji visok nivo siromaštva, narkomanije, kriminala i prostitucije — problemi koji se prelivaju na ulice nemačkih gradova.

Napuštam Plovdiv. Ostalo mi je još 250 km do cilja. Odlučujem da nastavim autoputem. Izlazim iz grada, ali signalizacija je toliko loša da ste stalno frustrirani jer ne znate kuda vodi put. Na jednoj pumpi pitam radnike za uputstvo. Jedan mi plastično objašnjava: „Kad stigneš do mosta — skreni desno, ma koliko nelogično delovalo. Samo sledi taj put…“

Komentari
Викториjа
Викториjа: Супер! Желим граду просперитет, као у стара времена, а вама - срећан пут!
07.08.2025 11:13
Гоце
Гоце: Руснаците винаги освобождават нас и вас, и ето как им благодарим!
07.08.2025 14:05
Ввалентина Радинска
Ввалентина Радинска: Чудесен текст, Игоре, толкова добронамерен, задълбочен, вълнуващ пътепис! Благодаря ти от сърце, че видя всичко това в моята родина, и намери толкова поезия в него!
07.08.2025 22:38
Ана
Ана: Игоре, недей да бъдеш толкова прозрачен, подиграват ти се дори и онези малцина, които имаха поне някакво положително мнение за теб. Запази поне минимално достойнство, за да мислят хората, че си нормален. Измисли си, че си лауреат, измисли си първа награда, а толкова много от нас бяхме там.
07.08.2025 22:48
За Ану бугарску или нашу:)
За Ану бугарску или нашу:): https://www.facebook.com/share/1FFHc7HZ1k/?mibextid=wwXIfr
08.08.2025 07:07
бамби
бамби: Пумпај Ремс!
09.08.2025 19:17
гаврило
гаврило: Било би корисно да овдје прочитамо ко су заправо Бугари? Словени односно побугарчени Срби или је то неко турманско племе?
10.08.2025 10:31
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
Pišite nam
Podijelite sadržaj na:
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar