Ћирилица Latinica
13.07.2025.
Turizam

Golubović: Sezona će biti na nivou prošlogodišnje

Autor: Redakcija 0 Ostavite komentar

Petar Golubović, specijalista turizma, kaže da vjeruje da će Crna Gora ovu turističku sezonu, u najmanju ruku, uspjeti da iznese na način da se ostvare prošlogodišnji rezultati kada je prihod od turizma u pitanju.

"Mislim da ćemo ostvariti i rast broja registrovanih turističkih dolazaka, ali da će broj ostvarenih noćenja ostati na istom nivou" – kaže Petar Golubović za portal “Dan”.

Komentarišući pripremu sezone, Golubović kaže da je na budvanskoj rivijeri značajan broj plaža stavljen u funkciju sa plažnim mobilijarom i privremenim ugostiteljskim objektima spremnim da ugoste turiste.

"Ne znam koliki je procentualno broj kupališta koja još uvijek nisu spremna, ali, generalno, plaže na obali budvanske rivijere spremno dočekuju ljetnju turističku sezonu"– ističe Golubović.

Za činjenicu da su brojna gradilišta dočekala turiste i ove godine, on kaže da je to praksa koja je već godinama unazad prisutna u Crnoj Gori.

"Stiče se utisak da drugačije ne znamo, ili ne možemo. Reklo bi se da je ove ljetnje turističke sezone to posebno uočljivo jer je glavna saobraćajnica, koja je ujedno i najprometnija (Tivat – Budva) u potpunosti, cijelom svojom dužinom, rekonstruisana i predstavlja jedno veliko gradilište koje dočekuje gro turista koji posjećuju našu zemlju. Zasigurno ostavlja jedan "gorak ukus u ustima" svih turista koji ovim putnim pravcem moraju proći. Dodatno otežavajuća je i činjenica da ovaj putni pravac maltene nema alternativu i da smo svi mi prinuđeni da ga koristimo. Da li je moglo drugačije, ne znam, ali ono što jeste nužno je da budemo strpljivi, a na izvođačima je obaveza da radove završe u roku kako bi iduća ljetnja sezona bila spremna i bez putnih radova na ovom pravcu. Ohrabrujuće su najave da će grad Budva, kao turistička metropola, u godinama koje su pred nama konačno dobiti zaobilaznicu. Smatram da je ovaj kapitalni saobraćajni putni pravac bio prioritet u odnosu na bulevar Tivat – Budva i da je prvo taj projekat trebalo realizovati2 – ističe Golubović.

Kada govori o broju registrovanih turističkih dolazaka u svim vidovima smještaja, on kaže da smo za prvih pet mjeseci imali 5,5 odsto više registrovanih dolazaka turista.

"To je +31.376 registrovanih dolazaka više u odnosu na 2024. za isti uporedni period. Registrovanih noćenja imamo -7 odsto u odnosu na 2024. (-227.803 noćenja manje inostranih turista). Međutim, samo ruski državljani su ostvarili 224.984 noćenja manje i to u privatnom smještaju. Dodajmo na to još 38.837 noćenja manje Ukrajinaca u privatnom, i vid‌jećemo da u suštini, nemamo problem ni sa noćenjima jer ukoliko bismo iz uporedne analize izuzeli turiste iz ovih tržišta da je broj ostvarenih noćenja neznatno veći u 2025. godini" – kaže Golubović.

Naglašava da je istina da nam se malo kraće zadržavaju gosti nego ranije, ali zvanična statistika govori u korist turističkih kretanja kada je Crna Gora u pitanju.

"Ono zbog čega smatram da za objektivno sagledavanje turističke statistike treba izuzeti državljane Rusije i Ukrajne je činjenica da je veoma velik broj upravo ovih ljudi koji su emigrirali u Crnu Goru usljed rata tokom 2023. godine ušao u zvaničnu turističku statistiku i napravio disbalans iste usljed koje se može kreirati iskrivljena slika o broju turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja" – ističe direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma.

Golubović kaže da je karakteristika ove turističke godine da smo imali veoma dobru realizaciju i popunjenost osnovnih smještajnih kapaciteta u predsezoni.

"Da smo odlično animirali turiste sa vanevropskog emitivnog tržište da nas posjete. Tu prije svega mislim na Aziju (Kina), bliski istok (Izrael) i SAD. Takođe, Azerbejdžan je povezivanjem aerodroma u Bakuu i aerodroma Tivat doprinio tome da broj turista sa ovog tržišta rapidno poraste i drastično se uveća. I ono što je zanimljivo da je upravo privatni smještaj taj koji je ugostio najveći broj turista iz Azerbejdžana. To nam govori da je odluka o privremenom bezviznom režimu bio odličan potez Vlade Crne Gore, a na inicijativu Ministarstva turizma" – rekao je on za "Dan".

Golubović naglašava i da su određena zapadnoevropska emitivna tržišta takođe ostvarila rast. Velika Britanija u porastu (+2 odsto kolektivni, +23 odsto individualni), Francuska u porastu (+9 odsto kolektivni, +27 odsto individualni), ali je zato tržište Njemačke, kao jedno od prioritetnih, ostvarilo pad od 8 odsto. Takođe, skandinavske zemlje i broj turista sa ovog tržišta je u značajnom padu. Tržište SAD-a je u porastu (+15 odsto kolektivni, +42 odsto individualni) – kaže Golubović.

Ističe da Srbija, kao tradicionalno najznačajnije regionalno emitivno tržište, raste u individualnom +25 odsto, ali pada u kolektivnom -4 odsto.

"E sad, mišljenja sam da je kod tržišta Srbije konkretno, posmatrajući statistiku i realno stanje na terenu, zapravo realnija priča da se ove godine vrši značajno bolja registracija turista sa ovog tržišta u privatnom smještaju nego li što je zapravo realan rast broja dolazaka. Moram se ograditi i reći da je to moj subjektivni osjećaj koji je kreiran na bazi onoga što sam vidio, ali i čuo na terenu" – rekao je on i istakao da vjeruje da ćemo ovu turističku sezonu, u najmanju ruku, uspjeti da iznesemo na način da se ostvare prošlogodišnji rezultati kada je prihod od turizma u pitanju.

"Mislim da ćemo ostvariti i rast broja registrovanih turističkih dolazaka, ali da će broj ostvarenih noćenja ostati na istom nivou. Naravno, pod uslovom da ne bude negativnih eksternih faktora koji će negativno uticati na turistička kretanja. Najsvježiji primjer toga je rat između Izraela i Irana koji je doveo do toga da smo od 13. juna sve do 1. jula u potpunosti ostali bez dolazaka izraelskih turista koji su u prvih pet mjeseci bili peti po broju registrovanih turističkih dolazaka u kolektivnom smještaju s ostvarenim rastom od čak 88 odsto u odnosu na 2024." – zaključuje Golubović.

Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
Pišite nam
Podijelite sadržaj na:
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar