Vize Rusima, gubici Crnoj Gori? Odluka koja bi mogla skupo da košta domaću privredu

Uvođenje viza ruskim državljanima moglo bi da ima ozbiljne posljedice po crnogorski turizam, male privrednike, tržište nekretnina i brojne porodice koje godinama žive od prihoda ostvarenih zahvaljujući gostima iz Rusije. Na to je u razgovoru za „Dan“ upozorila ruska državljanka Natalija Gerasimova, koja već dvije decenije živi u Crnoj Gori, ističući da najvažnije pitanje nije koliko će Rusima biti otežan dolazak, već koliko bi sama Crna Gora mogla da izgubi.

Gerasimova, koja je u Crnu Goru došla prije dvadeset godina, kaže da ovu državu odavno ne doživljava kao inostranstvo. U njoj su odrasla njena djeca, stvorila je porodični i poslovni život, stekla prijatelje i dom, zbog čega je najavljeno uvođenje viznog režima za ruske državljane od 1. novembra doživjela prije svega kao razlog za zabrinutost.

„U Crnoj Gori živim već dvadeset godina. Nekada sam ovdje došla iz Rusije, ali danas mi je teško da sebe nazovem strankinjom“, poručila je Gerasimova za „Dan“.

Ona podsjeća da je tokom prethodnih decenija bila svjedok razvoja Crne Gore, izgradnje puteva, hotela, stambenih objekata i brojnih preduzeća, kao i njenog postepenog pozicioniranja na međunarodnoj turističkoj mapi.

Upravo zbog toga, naglašava, vijest o vizama nije kod nje izazvala uvrijeđenost, već strah da bi odluka mogla negativno da se odrazi na državu koju smatra svojom.

Ruski turisti ostvaruju značajan dio noćenja u Crnoj Gori
Gerasimova ističe da u potpunosti razumije evropske integracije kao političko opredjeljenje Crne Gore, uključujući i obavezu postepenog usklađivanja vizne politike sa pravilima Evropske unije.

Međutim, smatra da se prilikom donošenja takvih odluka ne smiju zanemariti ekonomske posljedice.

„Usklađivanje vizne politike sa evropskim pravilima dio je tog puta. Ali, čini mi se da, dok razgovaramo o političkim obavezama, rizikujemo da izgubimo iz vida ono najvažnije: kako će se ova odluka odraziti na obične ljude, na ekonomiju i na budućnost zemlje“, upozorila je ona.

Pozivajući se na podatke Monstata, Gerasimova navodi da su ruski turisti tokom 2025. godine ostvarili čak 16,4 odsto svih noćenja stranih gostiju u Crnoj Gori.

Još izraženija zavisnost od ovog tržišta postoji u individualnom smještaju, gdje su ruski državljani, prema podacima koje je iznijela, učestvovali sa 22,1 odsto u ukupnom broju noćenja stranih gostiju.

Ona naglašava da iza statistike stoje konkretne porodice i njihova egzistencija.

Riječ je, kako objašnjava, o vlasnicima apartmana u Budvi koji od ljetnje zarade žive tokom zime, ugostiteljima u Petrovcu, taksistima, turističkim vodičima, trgovcima, građevinskim radnicima i ljudima koji se bave održavanjem nekretnina.

Svi oni, ukazuje Gerasimova, zavise od stvarne turističke potrošnje, a ne od političkih deklaracija.

Hoće li ceh evropskih obaveza platiti crnogorske porodice?
Posebno upozorava da uvođenje viza ne mora značiti potpuni prestanak dolazaka ruskih turista, ali da dodatna administracija, troškovi i neizvjesnost mogu presudno uticati na izbor destinacije.

U uslovima velike konkurencije na turističkom tržištu, porodice koje planiraju odmor lako mogu odabrati zemlju u koju mogu otputovati bez složenih procedura.

Zbog toga postavlja pitanje da li bi ispunjavanje međunarodnih obaveza moglo biti plaćeno smanjenjem prihoda domaćeg stanovništva.

„Jer, za mene najvažnije pitanje nije koliko će Rusima biti teže da dolaze u Crnu Goru. Najvažnije je – hoće li sama Crna Gora zbog ove odluke postati siromašnija?“, zapitala se Gerasimova.

Ona smatra da Vlada mora javnosti ponuditi konkretne ekonomske analize, a ne samo politička obrazloženja.

Vlada je ranije upozoravala na ekonomske rizike
Gerasimova podsjeća da je Vlada Crne Gore u februaru 2025. godine i sama naglašavala potrebu postepenog usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, upravo radi zaštite domaćih ekonomskih interesa.

Tada je, kako navodi, saopšteno da Crnu Goru godišnje posjeti oko 230.000 ruskih državljana, uz ukazivanje na izuzetan značaj turizma za nacionalnu ekonomiju.

Sada, manje od dvije godine kasnije, postavlja se pitanje zbog čega se pristup mijenja i da li su u međuvremenu sprovedene analize koje opravdavaju takav potez.

„Ne tvrdim da je ova odluka pogrešna. Možda Vlada ima snažne argumente i detaljne analize. Ali voljela bih da ih vidim“, istakla je Gerasimova.

Ona traži odgovore o očekivanom smanjenju broja turista, mogućem padu prihoda malih preduzeća, posljedicama po državni budžet i mjerama kojima bi se eventualna šteta ublažila.

Posebno je zanima kako će funkcionisati novi sistem izdavanja viza, koliko će procedure trajati i hoće li biti omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva.

„Hoće li se Crna Gora boriti za svakog turistu ili će mu jednostavno postaviti još jednu administrativnu prepreku?“, jedno je od pitanja koje je uputila nadležnima.

Rusi u Crnoj Gori nijesu samo turisti, već i investitori, poslodavci i komšije
Gerasimova ukazuje i na dimenziju problema koja se ne može svesti samo na turističke prihode.

Tokom prethodne dvije decenije, podsjeća, hiljade ruskih porodica vezale su život za Crnu Goru. Kupovale su nekretnine, gradile kuće, osnivale preduzeća, otvarale radna mjesta i plaćale poreze.

Njihova djeca pohađala su crnogorske škole, učila jezik i odrastala zajedno sa domaćim stanovništvom.

Zato, kako naglašava, mnogi Rusi Crnu Goru više ne doživljavaju kao privremenu adresu, već kao svoj dom.

Iako uvođenje viza ne ukida pravo boravka osobama koje imaju važeće dozvole, postavlja se pitanje kako će novi režim uticati na dolaske njihovih roditelja, rođaka i prijatelja.

Istovremeno, dodatne prepreke mogle bi otežati uspostavljanje poslovnih kontakata, dolazak potencijalnih investitora i razvoj ekonomske saradnje.

Gerasimova podsjeća da iza svakog putovanja ne stoji isključivo novac, već i ljudski odnosi građeni godinama.

Moguć ruski odgovor dodatno komplikuje situaciju
Dodatnu zabrinutost, prema njenim riječima, izazvala je informacija objavljena 14. oktobra o mogućnosti da Rusija, kao odgovor na crnogorske mjere, uvede vize državljanima Crne Gore.

Ukoliko bi se takva mogućnost ostvarila, ograničenja bi pogodila građane obje države, dodatno otežavajući porodične, turističke i poslovne veze.

„Posebno je tužno pomisliti da odnosi između običnih ljudi mogu postajati sve složeniji zbog odluka na koje ti isti ljudi gotovo da nemaju uticaja“, poručila je Gerasimova.

Ona naglašava da ne bi voljela da Crna Gora, prepoznatljiva po gostoprimstvu i otvorenosti, postepeno postane država u koju je sve teže doputovati i iz koje je sve složenije održavati međunarodne veze.

Evropski put ne smije isključiti odgovornost prema građanima
Na kraju razgovora za „Dan“, Gerasimova je ponovila da ne osporava pravo Crne Gore da samostalno bira svoj spoljnopolitički put, niti predlaže odustajanje od evropskih integracija.

Ipak, smatra da građani imaju pravo da znaju ekonomsku i društvenu cijenu odluka koje se donose u njihovo ime.

Kao neko ko dvadeset godina živi u Crnoj Gori, radi, plaća poreze i u njoj je odgajao djecu, ističe da ne može biti ravnodušna prema odlukama koje mogu uticati na budućnost zemlje.

„Ne predlažem da Crna Gora odustane od evropskih integracija. Predlažem da otvoreno razgovaramo o njihovim posljedicama. Jer evropske vrijednosti nijesu samo ispunjavanje preuzetih obaveza, već i transparentnost vlasti, poštovanje građana i odgovornost za donijete odluke“, zaključila je Gerasimova.

Njena upozorenja otvaraju pitanje koje prevazilazi odnos Crne Gore i Rusije: može li država koja u velikoj mjeri zavisi od turizma sebi dozvoliti da administrativnim ograničenjima rizikuje gubitak značajnog dijela tradicionalnih gostiju, a da javnosti prethodno ne predstavi jasnu procjenu mogućih posljedica?

Odgovor na to pitanje posebno je važan za Crnogorsko primorje, gdje prihodi od turizma, izdavanja nekretnina i uslužnih djelatnosti predstavljaju važan oslonac ekonomske sigurnosti velikog broja porodica.