Ko je diplomatiju pretvorio u plijen, a ko danas glumi njenog čuvara?

Na autorski tekst šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, u kojem je oštro kritikovao stanje u crnogorskoj diplomatiji i upozorio da diplomatska mjesta ne smiju biti „partijski plijen“, reagovala je poslanica Demokrata iz Bara dr Valentina Minić.

Minić je Nikolićeve ocjene o potrebi profesionalizacije diplomatske službe suprotstavila podacima o periodu kada je DPS bio na vlasti, tvrdeći da politička imenovanja tada nijesu bila izuzetak, već pravilo.

U reagovanju koje je dostavila medijima, ona posebno ukazuje na podatak da 2019. godine, kako navodi, čak 17 od 34 crnogorska ambasadora nijesu bili karijerne diplomate.

„Godine 2019, dok je DPS upravljao državom, čak 17 od 34 crnogorska ambasadora nijesu bili karijerne diplomate. Dakle, tačno 50 odsto diplomatske mreže, iako je Zakon propisivao da neka­rijerni ambasadori mogu činiti najviše 30 odsto“, navela je Minić.

Ona je zatim podsjetila na niz političara i funkcionera koji su tokom vlasti DPS-a dobijali diplomatske funkcije, među kojima pominje Tarzana Miloševića, Obrada Miša Stanišića, Miomira Mugošu, Sanju Vlahović, Budimira Šegrta i Milicu Pejanović-Đurišić.

Kako navodi, Milošević, tadašnji politički direktor DPS-a, dugogodišnji poslanik i bivši ministar, imenovan je za ambasadora u Beogradu, dok je Stanišić, takođe dugogodišnji poslanik i funkcioner DPS-a, iz poslaničke klupe otišao na ambasadorsku funkciju u Sarajevo.

Minić podsjeća i na Miomira Mugošu, dugogodišnjeg funkcionera DPS-a i bivšeg gradonačelnika Podgorice, koji je imenovan za ambasadora u Sloveniji, kao i na Sanju Vlahović, nekadašnju ministarku i poslanicu DPS-a, koja je bila ambasadorka u Italiji.

Na njenom spisku su i Budimir Šegrt, bivši ministar zdravlja i funkcioner DPS-a, koji je imenovan za ambasadora u Poljskoj, te Milica Pejanović-Đurišić, nekadašnja predsjednica DPS-a, poslanica i ministarka odbrane, koja je bila ambasadorka u Francuskoj, a potom i šefica Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama.

Minić zatim pominje i druga imena, među kojima Anku Vojvodić, Gorana Sita Rakočevića, Bora Vučinića, Darka Pajovića, Aleksandra Erakovića, Ranka Vujačića, Slobodana Bakovića i Milana Roćena, navodeći ih kao primjere političkih imenovanja iz perioda vlasti DPS-a.

„Zato je posebno zanimljiva rečenica gospodina Nikolića da je ‘postojala suštinska razlika između izuzetka i sistema’. Saglasni smo. Samo što ste vi bili sistem“, poručila je Minić.

Ona ocjenjuje da se, ako je polovina ambasadora bila van profesionalne diplomatske službe, a zakon je propisivao maksimum od 30 odsto, teško može govoriti o izuzecima.

„Kada političkog direktora DPS-a šaljete za ambasadora, poslanika DPS-a šaljete za ambasadora, bivše ministre DPS-a šaljete za ambasadore, bivše gradonačelnike DPS-a šaljete za ambasadore, bivšu predsjednicu DPS-a šaljete za ambasadorku, a diplomatska mjesta dijelite i koalicionim partnerima, to se ne zove izuzetak“, navela je poslanica Demokrata.

Minić je posebno ocijenila da bi kritika sadašnjeg sistema bila uvjerljivija da dolazi od stranaka koje nemaju takav politički nasljeđeni obrazac imenovanja.

„Zato bi bilo mnogo uvjerljivije da nam o depolitizaciji diplomatije predavanje ne drži DPS, partija koja je 2019. uspjela da dođe do nevjerovatnog rezultata da svaki drugi crnogorski ambasador nije bio karijerni diplomata“, poručila je ona.

Tu, međutim, njeno reagovanje ne završava.

Minić najavljuje da će u narednom javljanju govoriti i o, kako je navela, „skandalima, aferama i incidentima“ koji su pratili pojedine kadrove koje je DPS slao u diplomatske misije.

„Od ambasadora kojima je utvrđivano kršenje zakona, preko onih koji su u diplomatiju odlazili praćeni ozbiljnim aferama, pa sve do ambasadora koji je uhapšen dok je bio na diplomatskoj funkciji, pa do onih koji su diplomatske obaveze realizovali mrtvi-pijani, govorićemo u narednom javljanju. Tu će tek biti zanimljivo“, poručila je Minić.

Šta je Nikolić napisao?
Podsjetimo, Nikolić je juče u autorskom tekstu ocijenio da se Crna Gora nalazi pred „možda najvažnijom spoljnopolitičkom godinom od obnove nezavisnosti“, uz ocjenu da pitanje funkcionisanja diplomatske mreže više nije samo kadrovsko pitanje Ministarstva vanjskih poslova, već pitanje ukupne državne politike.

Posebno je ukazao na činjenicu da su pojedine važne ambasade godinama bez ambasadora.

„Dok vlast svakodnevno govori o završnici evropskih integracija, neke od važnih crnogorskih ambasada u inostranstvu godinama ili mjesecima funkcionišu bez ambasadora. Berlin, prestonica najveće države Evropske unije, preko pet godina je bez ambasadora Crne Gore“, napisao je Nikolić.

On je naveo i da ambasade u Madridu, Rimu, Atini i Londonu funkcionišu na nivou otpravnika poslova, dok je posebno kritikovao način raspoređivanja diplomatskog kadra.

Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora uoči završnice evropskih integracija mora da ima „ozbiljne i kompetentne ljude“ koji će u ključnim evropskim prestonicama razgovarati sa vladama, parlamentima, političkim strankama, medijima i poslovnom zajednicom.

Nikolić je kritikovao i, kako je naveo, sve izraženiji utisak da se diplomatska mreža posmatra kao „produžetak koalicionih kadrovskih dogovora partija na vlasti“.

Posebno je otvorio pitanje imenovanja poslanice Pokreta Evropa sad za generalnu konzulku Crne Gore u Istanbulu, uz konstataciju da je ona i dalje poslanica PES-a u Skupštini Crne Gore.

On je podsjetio na zakonsko ograničenje prema kojem diplomata ne može biti član organa političke stranke i poručio da diplomata predstavlja državu, a ne partiju koja ga je predložila.

Nikolić je, između ostalog, naveo i da je problem kada „izuzetak počne da postaje pravilo, a diplomatska mjesta postanu sredstvo koalicionog potkusurivanja“.

„Ne može biti institucionalno pristojno da se na čelu tri od četiri generalna konzulata koja Crna Gora ima u svijetu nalaze lica koja dolaze sa kvote političkih imenovanja, postavljena na ta mjesta direktno iz političkih partija“, napisao je on.

Na kraju je poručio da „diplomatska služba ne smije biti biro za zapošljavanje političkih kadrova, niti čekaonica između dvije partijske funkcije“.

I upravo je taj dio Nikolićevog teksta izazvao reakciju barske poslanice Demokrata.

Njena suština svodi se na jednu rečenicu: ako se danas govori o tome da diplomatija ne smije biti partijski plijen, onda se, prema njenim riječima, mora govoriti i o tome kako je izgledala diplomatska mreža dok je DPS bio na vlasti.

Tako je Nikolićev autorski tekst već  dobio politički odgovor iz Bara – i to uz najavu da bi naredna runda mogla biti još oštrija.

Foto: AI